hrvatski

BiH krš: bogatstvo, ugroženost i potreba za zaštitom

Stijene u kojima se razvija krš, prema dostupnim podacima, zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš, u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni, krška polja s ponorima, izvorima i rijekama ponornicama. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju, pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina, količina i sezonske razlike, što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Bogatstvo i raznolikost staništa, uz specifičnu geološku povijest krša, pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu, diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi, što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima, a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu, premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. Pored toga, krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu, slovenskom dijelu Dinarskog krša. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin, Lebršnik. Stoga, su neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Pored znanstvene to ima i nemalu kulturnu važnost, jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša, analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora, koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. Naseljena područja, osobito ona osjetljiva, izložena su onečišćenjima komunalnog otpada, kanalizacije i industrijskih zagađenja. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija, kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice, a ako im je usko rasprostranjenje, i do prijetnje izumiranju vrsta. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam, koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja, obrazovanja, upravljanja i zaštite (studije, institute, uprave i inspekcije). Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja, koje proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje, tri dobra na Ramsarskoj listu, a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una, ulazi u novo razdoblje. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi, okolišu i krajoliku, te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse, osobito one koje preporučuje IUCN.

Krš; Dinarski krš; krške vrijednosti; Bosna i Hercegovina; zaštita; zaštićena područja; održivi razvitak

nije evidentirano

engleski

BiH karst: natural resource, hazards and protection

Stijene u kojima se razvija krš, prema dostupnim podacima, zauzimaju od jedne do dvije trećine državnog teritorija Bosne i Hercegovine. Zapadni dio države duboki je i vrlo razvijeni krš, u kojem su nastale osebujne i gotovo sve vrste krških pojava. U morfološkom smislu karakteriziraju ga brojne zaravni, krška polja s ponorima, izvorima i rijekama ponornicama. Krš se razvija u karbonatnim stijenama podložnim sekundarnim strukturnim utjecajima i osebujna je vrsta reljefa u kojem ne vrijede pravila cirkulacije voda svojstvena homogenim vodonosnicima. Stoga se krški proces razvija kroz mnoštvo manje ili više izdvojenih pojava koje se međusobno povezuju, pa je kod njegova proučavanja u svakom novom slučaju potrebno krenuti iz početka. Cirkulaciju voda obilježava velika brzina, količina i sezonske razlike, što u slučaju onečišćenja smanjuje šanse za njegovo učinkovito suzbijanje. Bogatstvo i raznolikost staništa, uz specifičnu geološku povijest krša, pružili su refugije biljnom i životinjskom svijetu, diferenciranje mnoštva endema i neobično bogat i raznolik genski fond. Krš u BiH je floristički i vegetacijski među najbogatijima u Europi, što je dokazano serioznim stoljetnim istraživanjima, a sa stanovišta podzemne faune među najbogatijim u svijetu, premda je to dokazano istraživanjima tek pojedinih područja. Pored toga, krš je kao vrsta reljefa prvi put izučen u Krasu, slovenskom dijelu Dinarskog krša. Dinarskom kršu pripadaju dijelovi BiH zapadno od crte Cazin, Lebršnik. Stoga, su neka mjesta u Bosni i Hercegovini povijesno važna kao locus typicus pojedinih krških oblika. Pored znanstvene to ima i nemalu kulturnu važnost, jer su dali nazive nizu stručnih termina u svjetskoj znanosti o kršu. I sam naziv znanosti – karstologija – duguje ime slovenskoj pokrajini Kras. U svjetlu predstavljenih prirodnih i znanstvenih vrijednosti krša, analizirana je njegova javna percepcija kao i upotreba. Zaključeno je da je krajnje neprikladna i opasna po živote ljudi i po očuvanje vrlo krhkih staništa i ugroženih vrsta. Čine je većinom kombinacija tradicionalnog i industrijskog okolišnog svjetonazora, koja izaziva velike negativne promjene u okolišu. Naseljena područja, osobito ona osjetljiva, izložena su onečišćenjima komunalnog otpada, kanalizacije i industrijskih zagađenja. Pojedine ranjive točke pod pritiscima su brojnih neadekvatnih septičkih jama koje dreniraju u podzemne vode. No najveće negativne posljedice nastaju od hidrotehničkih zahvata i melioracija, kojima se isušuju velika podzemna područja ili se staništa u opasnoj mjeri fragmentiraju. Takva praksa dovodi na rubove opstanka pojedine životinjske zajednice, a ako im je usko rasprostranjenje, i do prijetnje izumiranju vrsta. Industrijska upotreba krajolika suzbija vrlo propulzivnu gospodarsku granu na kršu – turizam, koji na pojedinim lokalitetima u susjednim zemljama bilježi izvrsne rezultate. Adekvatniji tretman krša treba temeljiti na rezultatima sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja. Za prihvat takvog pristupa treba izgraditi društvenu strukturu sposobnu za razumijevanje njegovih vrijednosti te za donošenje i ostvarenje ozbiljnih odluka. Proces nije brz i podrazumijeva izgradnju sustava istraživanja, obrazovanja, upravljanja i zaštite (studije, institute, uprave i inspekcije). Veliku ulogu pri tome imaju mehanizmi zaštićenih područja, koje proglašenjem parkova prirode Hutovo blato i Blidinje, tri dobra na Ramsarskoj listu, a osobito proglašenjem Nacionalnog parka Una, ulazi u novo razdoblje. Njihova važnost je u očuvanju izuzetnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, demonstraciji pozitivnog odnosa prema prirodi, okolišu i krajoliku, te budućim održivo-gospodarskim očekivanjima. Pri tome treba koristiti najnovije domete svjetske konzervatorske znanosti i prakse, osobito one koje preporučuje IUCN.

Karst; Dinaric karst; karst values; Bosnia and Herzegovina; protection; protected areas; sustainable development

nije evidentirano