Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Ekologija politike i popularizacija znanosti (CROSBI ID 559364)

Neobjavljeno sudjelovanje sa skupa | neobjavljeni prilog sa skupa

Petlevski, Sibila Ekologija politike i popularizacija znanosti // Festival znanosti 2010 Zagreb, Hrvatska, 19.04.2010-24.04.2010

Podaci o odgovornosti

Petlevski, Sibila

hrvatski

Ekologija politike i popularizacija znanosti

U polazištu rada dijalogizira se i spori s nekim tezama recentne knjige Brune Latoura Politika prirode: kako uvesti znanosti u demokracije. Akademsko proučavanje etike okoliša (environmental ethics), posebice “duboka ekologija” u posljednje je vrijeme otvorila zanimljivu seriju prijepora i diskusija. Latour nudi korjenit zaokret u konceptu političke ekologije tvrdeći da je srednja struja ekoloških pokreta osuđena na propast sve dok se političku ekologiju vidi u neraskidivome spoju sa zaštitom prirode putem političkih metodologija. Po njegovu mišljenju politička bi ekologija trebala napustiti socijalno konstruirane reprezentacije prirode. Postoji li danas opasnost u hegemoniji znanosti i statusu znanstvenika koji je postavljen u ulogu jedinog legitimnog poveznika između svijeta prirode i javnosti, pri čemu je ozbiljan politički diskurs o tim pitanjima doveden pod znak pitanja? Jesu li hijerarhije prioriteta dovele do potkopavanja ozbiljne mogućnosti za raspravu o samim činjenicama? U kritici tradicionalne podjele na činjenice i vrijednosti, Latour zastupa potrebu ponovnog opisivanje i redefiniranja političke filozofije. S odmakom od modernistilkih institucija “mononaturalizma” i “multikulturalizma”, Latour razvija ideju “multinaturalizma”. Koje su pozitivne, a koje negativne implikacije takve ideje multinaturalizma koja počiva na konceptu složenoga kolektiviteta određenog, ne od strane vanjskih eksperata koji prisižu na apsolutni razum, nego od “posrednika” (Latourovskih “diplomata) koji su fleksibilni i otvoreni prema novim oblicima eksperimentiranja? U drugom dijelu raspravlja se o danas sve popularnijoj ideji o prožimanju umjetnosti i znanosti potkrijepljenom novim teorijama i otkrićima s područja kognitivnih kulturalnih studija, kvantne biologije ili, primjerice, neuroznanosti koja pokušava odgonetnuti zagonetku umjetnosti. Problem sjećanja danas povezuje kognitivnu psihologiju, neuroznanost i molekularnu biologiju, istraživanjem mozga otkrivaju se tajne glazbe, a problem duše prebacuje se iz sfere filozofije na poligon na kojem ga istražuju i prirodne znanosti. Terapija umjetnošću i senzorna stimulacija revolucionira medicinski pristup problemu demencije. Sučelje mozga i kompjutora postaje sve zanimljivije u kontekstu izvedbenih teorija, a otkriće zrcalećih nurona pomiče temelje teorije mimesisa u estetici i pedagogiji glume i pruža novo tumačenje empatijskih mehanizama u psihologiji i sociologiji društvenih grupa. S druge strane, sve više umjetnika stvara uz pomoć novih tehnologija, a mehanizmi tih tehnologija povratno utječu na izbor tema kojima se danas bavi konceptualna umjetnost, posebice konceptualni dizajn, “performance”, “space art”, skulptura svjetlom, “zvučni događaji”, tzv. “mixed reality” objekti, thermoesthesia, virtualno marionetsko kazalište i projekti povezivanja virtualne s fizičkom stvarnošću. Radom se postavlja pitanje: Treba li inovirati edukacijske metode u području znanosti i umjetnosti s uvažavanjem novih mogućnosti istraživanja, ali i novih medija prenošenja znanja? Smatra se potrebnim potaknuti interes za znanost i umjetnost uviđanjem poveznica, a kroz zanimljive teme koje se otvaraju u sferi telekomunikacijske umjetnosti, znanstvene vizualizacije, filozofije genetike, odnosa umjetnosti, kaosa i kompleksnih sistema i td. Afirmira se tema umjetnika kao istraživača i inzistira se na potrebi dokidanja “sigurnosne granice” u istraživanjima ključnih tema umjetnosti i znanosti, prvenstveno u sferi primjene evolucijskih teorija u povijesnom i kulturalnom kontekstu.

etika okoliša; politička ekologija; Bruno Latour; konceptualna umjetnost; znanost

Osmi festival znanosti. Godinu 2010. UN je proglasio Međunarodnom godinom biološke raznolikosti za razvoj. Biološka je raznolikost zajedničko bogatstvo na Zemlji, jedini izvor za život u različitim ekosustavima. U Hrvatskoj ove godine obilježavamo 100. godišnjicu velikoga otkrića znamenitoga hrvatskog geofizičara Andrije Mohorovičića. On je 1910. godine objavio otkriće granice između Zemljine kore i njezina plašta nazvano Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem. Festival znanosti njeguje multidisciplinarni pristup.

engleski

Ecology of Politics and Popularization of Science

nije evidentirano

environmental ethics; political ecology; Bruno Latour; conceptual art; science

nije evidentirano

Podaci o prilogu

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o skupu

Festival znanosti 2010

ostalo

19.04.2010-24.04.2010

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Politologija, Filozofija, Znanost o umjetnosti