Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 446272

Jezik kao zastava: Dubravko Škiljan, "Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati"


Kordić, Snježana
Jezik kao zastava: Dubravko Škiljan, "Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati" // Književna republika : časopis za književnost, 2 (2004), 1-2; 224-229 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)


Naslov
Jezik kao zastava: Dubravko Škiljan, "Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati"
(Language as flag: Dubravko Škiljan, "Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati")

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Književna republika : časopis za književnost (1334-1057) 2 (2004), 1-2; 224-229

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Sociolingvistika; jezična politika; nastanak nacija; etnička zajednica; povijest; standardni jezik; nacionalizam; identitet; kultura; mitovi; nacionalna ideologija; standardizacija; štokavski; međusobna razumljivost; hrvatski jezik; srpski; bosanski; crnogorski; srpskohrvatski jezik
(Sociolinguistics; language policy; nation-building; ethnic group; history; standard language; nationalism; identity; culture; myths; national ideology; standardization; Štokavian; mutual intelligibility; Croatian; Serbian; Bosnian; Montenegrin; Serbo-Croatian)

Sažetak
Prikaz pruža uvid u knjigu Dubravka Škiljana "Govor nacije", koja osporava ispravnost shvaćanja da svaki narod mora imati zaseban jezik sa zasebnim imenom: niz primjera pokazuje da ne govore svi narodi jezikom koji pripada samo njima i koji nosi njihovo ime, npr. Austrijanci, Švicarci, Irci, Belgijanci, Egipćani, Libijci, Kanađani, Amerikanci, Čileanci, Brazilci, Argentinci. To znači da nacije mogu postojati bez zasebnog jezika, premda se kod nas zadnjih desetljeća širilo suprotno uvjerenje. U knjizi se govori o odnosu između etničke zajednice i jezične zajednice, i o nepodudaranju srednjovjekovnih "nationes" s današnjim nacijama. Pozivajući se na spoznaje iz svjetske literature, Škiljan pokazuje kako je svaka nacija novovjekovna i kako je hrvatska nacija nastala tako što su se različiti etnički kolektivi u drugoj polovini 19. stoljeća počeli udruživati. U monografiji, nadalje, Škiljan kritički analizira knjigu "Hrvatski kulturni i politički identitet" kojoj je autor E. Kale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Snježana Kordić, (173535)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Linguistic Bibliography
  • Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik