hrvatski

Analiza interakcije G*E uroda zrna i parametara kakvoće zrna kod genotipova ozimog ječma u RH

U petogodišnjim pokusima (2004.-2009. godina) na lokalitetima u Tovarniku, Novoj Gradiški, Požegi i Osijeku istraživan je urod zrna, hektolitarska masa, sadržaj bjelančevina i škroba, masa zrna, udjel frakcija zrna, te broj zrna po klasu kod 14 sorti ozimog ječma. Pokus je postavljen u tri ponavljanja i s dvije norme sjetve (300 i 450 zrna/m2). Parametrijskim i multivarijantnim metodama procijenjeni su parametri stabilnosti i adaptabilnosti sorti okolišnim uvjetima. U istraţivanjima analizom varijance utvrđen je značajan učinak sorte, lokacije i godine za svojstva uroda zrna, mase 1000 zrna, udjela zrna I klase i sadržaja bjelančevina. Značajan učinak norme sjetve ustanovljen je za svojstvo broja zrna po klasu i sadržaja bjelančevina u zrnu ječma, a za svojstvo sadržaja škroba procijenjen je znaţajan uţinak sorte i godine. U AMMI1 biplotu, a na temelju visokog uroda zrna i niskog IPCA1 procijenjena je visoka adaptabilnost okolišnim uvjetima sorti Barun, Rex i Princ. Visoku hektolitarsku masu zrna imale su sorte Zlatko i Bingo, a u AMMI1 biplot prikazu ove sorte su nižih vrijednosti IPCA1. Najvišu masu zrna ostvarile su sorte Vanessa, Trenk i Tiffany, a na temelju smještaja u AMMI1 i AMMI2 modelu visoku adaptabilnost i stablinost mase zrna imale su sorte Trenk, Bingo i Zlatko. Visokim udjelom zrna I klase ističu se sorte Vanessa, Bingo, Prometej, Gvozd i Sladoran, a sorte Vanessa, Bingo, Prometej i Zlatko imale su u AMMI1 biplot prikazu uz visoke vrijednosti udjela zrna I klase niže vrijednosti IPCA1. Visokim sadržajem bjelančevina odlikuju se sorte Prometej i Vanessa, a niskim sorta Barun. Sorte Vanessa, Favorit, Tiffany i Gvozd smještene su u AMMI 2 biplot modelu daleko od ishodišta, a što ukazuje na nestabilnost tih sorti za svojstvo sadržaja bjelančevina.

sorta ; ječam ; GEI ; parametrijske metode ; multivarijantne metode

nije evidentirano

engleski

Analysis of G*E interaction for grain yield and quality parameters of winter barley varieties in the Republic of Croatia

U petogodišnjim pokusima (2004.-2009. godina) na lokalitetima u Tovarniku, Novoj Gradiški, Požegi i Osijeku istraživan je urod zrna, hektolitarska masa, sadržaj bjelančevina i škroba, masa zrna, udjel frakcija zrna, te broj zrna po klasu kod 14 sorti ozimog ječma. Pokus je postavljen u tri ponavljanja i s dvije norme sjetve (300 i 450 zrna/m2). Parametrijskim i multivarijantnim metodama procijenjeni su parametri stabilnosti i adaptabilnosti sorti okolišnim uvjetima. U istraţivanjima analizom varijance utvrđen je značajan učinak sorte, lokacije i godine za svojstva uroda zrna, mase 1000 zrna, udjela zrna I klase i sadržaja bjelančevina. Značajan učinak norme sjetve ustanovljen je za svojstvo broja zrna po klasu i sadržaja bjelančevina u zrnu ječma, a za svojstvo sadržaja škroba procijenjen je znaţajan uţinak sorte i godine. U AMMI1 biplotu, a na temelju visokog uroda zrna i niskog IPCA1 procijenjena je visoka adaptabilnost okolišnim uvjetima sorti Barun, Rex i Princ. Visoku hektolitarsku masu zrna imale su sorte Zlatko i Bingo, a u AMMI1 biplot prikazu ove sorte su nižih vrijednosti IPCA1. Najvišu masu zrna ostvarile su sorte Vanessa, Trenk i Tiffany, a na temelju smještaja u AMMI1 i AMMI2 modelu visoku adaptabilnost i stablinost mase zrna imale su sorte Trenk, Bingo i Zlatko. Visokim udjelom zrna I klase ističu se sorte Vanessa, Bingo, Prometej, Gvozd i Sladoran, a sorte Vanessa, Bingo, Prometej i Zlatko imale su u AMMI1 biplot prikazu uz visoke vrijednosti udjela zrna I klase niže vrijednosti IPCA1. Visokim sadržajem bjelančevina odlikuju se sorte Prometej i Vanessa, a niskim sorta Barun. Sorte Vanessa, Favorit, Tiffany i Gvozd smještene su u AMMI 2 biplot modelu daleko od ishodišta, a što ukazuje na nestabilnost tih sorti za svojstvo sadržaja bjelančevina.

variety ; barley ; GEI ; parametric methods ; multi-variant methods

nije evidentirano