Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 44453

Korelacija genetičke strukture i prezimena stanovništva otoka Paga


Rudan, Diana
Korelacija genetičke strukture i prezimena stanovništva otoka Paga 1999., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Korelacija genetičke strukture i prezimena stanovništva otoka Paga
(Correlation of the genetic structure and surnames of the population of Island Pag)

Autori
Rudan, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.06.

Godina
1999

Stranica
69

Mentor
Sujoldžić, Anita

Neposredni voditelj
Sujoldžić, Anita

Ključne riječi
Populacijska struktura; prezimena; antropologija
(Population structure; surnames; anthropology)

Sažetak
Svrha ovog rada bila je procijeniti koeficijente urođenosti i srodstva, te genetičke udaljenosti i populacijsku strukturu otoka Paga koristeći se raspodjelom prezimena stanovništva 11 naselja u tri uzastopne generacije: one vjenčane između 1921.-1945., između 1946.-1970. te uzmeđu 1971.-1995. godine. Ukupan koeficijent urođenosti na otoku, procijenjen temeljem učestalosti izonimičnih brakova (brakova ljudi s istim prezimenom), iznosio je 4% u sve tri ispitivane generacije.Ukupan koeficijent srodstva (nereducirana varijanca) čitavog otočnog stanovništva iznosio je 6-8% te je pokazao trend povećanja tijekom vremena. Ovakve vrijednosti koeficijent urođenost i srodstva ukazuju na genetički izuzetno izoliranu populaciju. Osnovna raspodjela prezimena s obzirom na naselja pokazala je prisutnost tri sasvim različite skupine naselja. U prvoj su skupini bili Pag, Dinjiška, Vlašići i Povljana, a u njima gotovo i nisu zabilježeni izonimični brakovi, postojala je znatna raznolikost prezimena, te genetička homogenizacija.Osnovna raspodjela prezimena s obzirom na naselja pokazala je prisutnost tri sasvim različite skupine naselja. U prvoj su skupini bili Pag, Dinjiška, Vlašići i Povljana, a u njima gotovo i nisu zabilježeni izonimični brakovi, postojala je znatna raznolikost prezimena, te genetička homogenizacija. Ova je skupina naselja tako formirala genetičku � jezgru� otoka. U drugoj skupini našli su se Novalja, Kolan i Metajna, obilježeni udjelom izonimičnih brakova od oko 10% te prisutnošću nekoliko dominantnih prezimena. Treću skupinu sačinjavali su Lun, Stara Novalja, Zubovići i Kustići, s udjelom izonimičnih brakova i do 60%, prisutnošću manjeg broja dominantnih prezimena i barijere protoku gena. Ta su naselja pokazala najveće genetičke udaljenosti od prve skupine naselja, tj. � jezgre� otoka. Genetičke udaljenosti izračunate temeljem raspodjele prezimena nisu objašnjene u većoj mjeri Malecotovim modelom � izolacije s udaljenošću� . U drugoj je generaciji predaka R2 iznosio 10%, u prvoj generaciji predaka 15%, a u � nultoj� generaciji 0%. Kako bi se utvrdilo koliko vjerno parametri izračunati temeljem raspodjele prezimena oslikavaju stvarno prisutne međupopulacijske različitosti, matrice genetičkih udaljenosti izračunata temeljem raspodjele prezimena (u sve tri ispitivane generacije) korelirane su s odgovarajućim matricama udaljenosti utemeljenim na 9 bioloških, biokulturnih i sociokulturnih značajki, prethodno objavljenih u svjetskoj literaturi. Najveći su koeficijenti korelacije zamijećeni u prvoj generaciji predaka (u kojoj je i zabilježen najviši stupanj mikrodiferencije i najbolja prilagodljivost modelu � izolacije s udaljenošću� ). Koeficijenti korelacije iznosili su r=0, 72 s matricom lingvističkih udaljenosti, r=0, 60 s matricom genetičkih udaljenosti određenih temeljem Gm i Km imunoglobulinskih polimorfnih sustava, r=-0, 56 s matricom migracijskog srodstva u žena, te r=0, 45-0, 54 s matricama antropometrijskih i fizioloških udaljenosti u žena. Može se zaključiti da prezimena imaju svojstvo praćenja gena, koji se prenose � vertikalno� , od roditelja na djecu, ali su istovremeno i riječi koje se mogu prenositi i � horizontalno� , između nesrodnika koji žive u istom vremenu. Zbog te � dvojake� prirode prezimena, � izonimijske� genetičke udaljenosti pokazuju u ovom radu dobru korelaciju s genetičkim i sociokulturnim mjerama udaljenosti (tj., pokazateljima relativno nedavnih događanja), ali istovremeno, zbog kvalitativne prirode prezimena kao podataka, mogu u određenim slučajevima biti i pokazatelji vrlo davnih zbivanja, tj. još od vremena kad su prezimena ustanovljena na području otoka Paga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01960102
01960103

Ustanove
Institut za antropologiju

Autor s matičnim brojem:
Diana Rudan, (229440)