Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 44437

Sociokulturni aspekti hjerarhizacije kulture


Čolić, Snježana
Sociokulturni aspekti hjerarhizacije kulture 2000., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Sociokulturni aspekti hjerarhizacije kulture
(Sociocultural aspects of the hierarchization of culture)

Autori
Čolić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.03.

Godina
2000

Stranica
229

Mentor
Skledar, Nikola

Ključne riječi
Kultura; civilizacija; hijerarhizacija; progres; primitivan; antropologija
(Culture; civilization; hierarhization; progress; primitive; anthropology)

Sažetak
U svom doktorskom radu autorica je pokušala istražiti prirodu hijerarhije kulture(a) i ustanoviti implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. Na intra-kulturnoj razini hijerarhijski pristup kulturi manifestira se kroz određivanje "kulturnih podijeljenosti" unutar određene kulture (društva) i prepoznatljiv je u diskusijama o "visokoj" i "niskoj" tj. "elitnoj" i "narodnoj" odnosno "masovnoj" kulturi. U vezi s tim je i jedna od osnovnih teza ovoga rada prema kojoj je izolirano istraživanje spomenutih kulturnih obrazaca rezultiralo kako vrijednosnim, tako i rezidualnim određenjem nekih temeljnih pojmova. Ova statično-vrijednosna percepcija implicirala je optiku koja je dinamiku i promjene smatrala devijacijama i propadanjem kulture, pa se na taj način previđala interakcija medu ovim kulturnim obrascima. S druge strane, na globalnoj razini hijerarhijski pristup kulturi izražen je kroz vrijednosna određenja kultura različitih od naše (euroameričke) što posebno dolazi do izražaja pri nastojanju da se odrede "kulturni stupnjevi" tih kultura i društava., ali i temeljni pojmovi kao što su "kultura", "civilizacija", "povijest", "progres", "primitivan" i sl. Hijerarhijsko-vrijednosna pozadina navedenih pojmova manifestirala se u hipotezama o inferiornosti kultura naroda koji ne poznaju pismo, a u nekim ekstremnim vidovima ovi narodi često su smatrani narodima bez povijesti. Stoga, ne čudi da je autokritički diskurs u sagledavanju spomenutih problema na poseban način artikuliran baš u okvirima sociokulturne antropologije.Antropološke teorije trebaju odbaciti pretpostavku o "antropologiji oslobođenoj vrijednosti" i zasnovati "antropologiju svjesnu vrijednosti", tj. antropologiju koja neprekidno preispituje svoje vrijednosti. Stoga, autorica smatra da pravljenjem strogo hijerarhijskih razlika ograničavamo naše razumijevanje kulture, te se zalaže za povijesnu i interaktivnu koncepciju kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01960102

Ustanove
Institut za antropologiju

Autor s matičnim brojem:
Snježana Čolić, (76302)