Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum) srednjega vijeka i uloga svećenika-pisara (pranotara) (CROSBI ID 40375)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Matijević Sokol, Mirjana Samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum) srednjega vijeka i uloga svećenika-pisara (pranotara) // 2. Istarski povijesni biennale – 2nd Istrian history biennale: Sacerdotes, iudices, notarii… – posrednici među društvenim skupinama/Sacerdotes, iudices, notarii… – mediators among social groups. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa/Conference Papers from the International Scientific Conference / Budak, Neven (ur.). Poreč: Državni arhiv u Pazinu ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Pučko otvoreno učilište Poreč ; Zavičajni muzej Poreštine, 2007. str. 5-19

Podaci o odgovornosti

Matijević Sokol, Mirjana

hrvatski

Samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum) srednjega vijeka i uloga svećenika-pisara (pranotara)

U srednjovjekovnoj pisanoj ostavštini crkvenih institucija, poglavito samostana, sačuvano je nekoliko zapisa različitih po podlozi na kojoj su zapisani, kao i pismu kojim su pisani, ali s jednom zajedničkom značajkom da predstavljaju memorijalni zapis o osnivanju i načinu stjecanja materijalnih dobara dotičnih institucija. U historiografskoj i srodnoj literaturi tretirani su na različite načine, bilo kao diplomatički spisi, bilo kao epigrafički i slično. Riječ je o dobro poznatim i za ranu srednjovjekovnu hrvatsku povijest prvorazrednim vrelima. To su: Bašćanska ploča, Supetarski kartular, Povaljska listina i tzv. fundacijska listina ženskog benediktinskog samostana sv. Benedikta u Splitu. Neki od njih, kako je to poznato, pisani su latinskim jezikom i pismom, a neki glagoljicom i ćirilicom. Iako različiti s obzirom na jezik i pismo, ipak se među njima mogu uspostaviti sadržajno i formalno-pravno zajedničke osnove koje ih svrstavaju u tzv. knjige predaja (libri traditionum) odnosno djela opata/opatica (gesta abbatum/abbatissarum). Pri njihovu nastajanju veliku su ulogu odigrali svećenici koji se latinski nazivaju skriptorima (scriptores), a hrvatski pisarima. Imenom to su Teodor, Dobre đakon, Kirne, Držiha, Ivan. Oni su zbog poznavanja pisma i jezika bili s jedne strane posrednici između elitnih društvenih grupa koje podižu i podržavaju samostane te svih onih kasnijih naraštaja koji će se s njihovim zapisima zbog raznih razloga susretati, dok ih s druge strane možemo promatrati kao svojevrsne nositelje kontinuiteta pismenosti i prethodnicima institucije notarijata. Stoga su i njihovi zapisi na granici diplomatičkih i narativnih. Ključne riječi: Supetarski kartular, fundacijska listina splitskih benediktinki, Bašćanska ploča, Povaljska listina, kartular, libri traditionum, noticija, pisar

samostanski memorijalni zapisi (libri traditionum), srednji vijeka, svećenik-pisar (pranotara)

nije evidentirano

engleski

Memorial records in monasteries /libri traditionum/ from the middle ages and the role of the priest-scribe /praenotarius/

nije evidentirano

memorial records in monasteries /libri traditionum/, middle ages, priest-scribe /praenotarius/

nije evidentirano

Podaci o prilogu

5-19.

objavljeno

Podaci o knjizi

Budak, Neven

Poreč: Državni arhiv u Pazinu ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Pučko otvoreno učilište Poreč ; Zavičajni muzej Poreštine

2007.

978-953-6302-54-3

Povezanost rada

Filologija, Povijest