hrvatski

Utjecaj mikroklime na poremećaje dišnog sustava svinja s posebnim osvrtom na enzootsku pneumoniju

Istraživanje je obavljeno na svinjogojskoj farmi, u objektu za predtov i tov. Na početku istraživanja u objektu je bilo 526 svinja, prosječne mase oko 25 kg, a na kraju tova, poslije 4 mjeseca, 413 svinja prosječne mase oko 110 kg. Tijekom istraživanja analizirani su mikroklimatski kompleks i sadržaj bioaerosola. Određivani su sadržaj bakterija, gljivica i prašine u zraku, temperatura i vlaga zraka, brzina strujanja zraka, zatim sadržaj amonijaka i ugljičnog dioksida u zraku. Statističkom analizom dobivenih podataka nije dokazan značajan utjecaj mikroklime na poremećaj dišnog sustava, s obzirom na relativno kratko vrijeme iskorištavanja životinja. Mikroklimatski pokazatelji tijekom istraživanja bili su u preporučenim granicama za ovu kategoriju svinja. Međutim, zračna onečišćenja, sadržaj bakterija i gljivica, prašine i amonijaka u stajskom zraku tijekom tova znatno premašuju dozvoljene i preporučene standarde za ove pokazatelje. Uzorci pluća 16 uginulih svinja uzeti su za histopatološku pretragu tijekom predtova i tova. Makroskopski vidljive najčešće patološke promjene u plućima obduciranih svinja bile su emfizem, edem, gnojna (lobularna) bronhopneumonija i fibrinozno nekrotična (lobarna) pneumonija sa pleuritisom. Histopatološkom pretragom utvrđeno je u jednom slučaju peribronhijalno i peribronhiolarno prisustvo limfocitnog folikularnog staničnog infiltrata. Na više mjesta, multifokalno oko bronha, bronhiola i krvnih žila u plućima uočavali su se agregati stanica koji su sastavljeni najčešće od limfocita nešto makrofaga i plazma stanica te pojedinačnih neutrofila. U neposrednoj blizini agregacije limfocita uočeno je oštećenje alveolarnog epitela, te na nekim mjestima pucanje interalveolarnih septi sa stvaranjem većih šupljina. Ove promjene su najčešće patognomoničan nalaz i ukazuju na prisustvo Mycoplasma hyopneumoniae odnosno na infekciju sa mikoplazmama. Poznato je da su svinje posebno osjetljive na tu vrstu bakterija. Najčešće promjene u plućima bile su gnojna (lobularna) bronhopneumonija sa sadržajem u bronhima i bronhiolima koji se sastojao uglavnom od miješanih neutrofila sa makrofagima i propalim staničnim detritusom, što smo uočili i u zahvaćenim alveolama te fibrinozna (lobarna ) pneumonija gdje je uglavnom dominirao nalaz fibrina u alveolama sa pleuritisom. U većini slučajeva promjene su bile kroničnog tijeka uzrokovane sekundarnom miješanom bakterijskom infekcijom .

tovne svinje; mikroklima; zračna onečišćenja; dišne afekcije; Mycoplasma hyopneumoniae

nije evidentirano