hrvatski

Zakonsko nasljeđivanje prema Općem građanskom zakoniku na hrvatsko-slavonskom pravnom području 1853-1946.

Tema disertacije je institut zakonskog nasljeđivanja na hrvatsko-slavonskom pravnom području čiju su jezgru činile norme Općeg građanskog zakonika (1853-1946). Bitni sadržaj disertacije sastoji se u analizi odgovarajućih odredbi OGZ-a i drugih relevantnih propisa te analizi sudske prakse (ostavinski spisi Stola sedmorice i kotarskih sudova hrvatsko- slavonskog područja iz Hrvatskog državnog arhiva i Državnog arhiva grada Zagreba) kao pokazatelju odnosa tih propisa i društvene okoline. S obzirom na značaj OGZ-a u raskidu s feudalnim društvenim i pravnim poretkom te za izgradnju modernog građanskog društva, cilj disertacije je bio da pokaže kako je uvođenje OGZ-a i njegovog nasljednopravnog uređenja utjecalo na zatečene tradicionalne društvene i običajnopravne strukture kao i na odnos s društvenom stvarnošću u daljem razvoju u čak pet različitih državnopravnih okvira. Naime, nasljednopravno uređenje uz uređenje prava vlasništva i obiteljskih odnosa je vezano uz temeljna pravna, gospodarska i socijalna obilježja društva. Tako su odredbe o zakonskom nasljeđivanju zasnovane na postojanju individualnog vlasništva i načelu ravnopravnosti ženskih i muških nasljednika smatrane neprimjerenima hrvatskoj pravnoj tradiciji. Istraživanje je pokazalo u kojoj je mjeri institut zakonskog nasljeđivanja, s obzirom na probleme koji su se pri tome javljali i izazivali nezadovoljstvo stanovništva i kritike dijela hrvatskih pravnika, ipak bio prihvaćen na hrvatsko- slavonskom području odnosno usklađen s društvenim razvojem.

Zakonsko nasljeđivanje; OGZ; hrvatsko-slavonsko pravno područje

nije evidentirano