hrvatski

Utjecaj prehrane ribom na opterećenje živom u žena generativne dobi

Cilj istraživanja bio je odrediti izloženost živi populacije žena generativne dobi utvrđivanjem moguće povezanosti prehrane ribom s koncentracijama žive u uzorcima kose, krvi i urina, kao pokazateljima opterećenja organizma. Prikupljeni su podaci o prehrambenim i životnim navikama ispitanica i učestalosti konzumacije pojedinih vrsta riba. Kao pokazatelji opterećenja organizama živom korišteni su uzorci kose, krvi i urina. U istraživanje su bile uključene 102 žene dobi od 25 do 35 godina, podijeljenih na vegetarijanke i nevegetarijanke. Uspoređene su individualne razlike ispitanica u koncentracijama žive i selena. Određivanjem jednolančanih i dvostrukih lomova DNK iz uzoraka krvi, utvrđene su razlike u oštećenjima. Rezultati pokazuju da sve ispitanice imaju mjerljive koncentracije Hg u kosi, krvi i urinu. Vrijednosti uHg u kosi bile su u rasponu 0, 027-3, 899 µg/g (medijan 0, 418). Koncentracije uHg u krvi kretale su se u rasponu od 0, 120 do 13, 32 µg/l (medijan 1, 840). Koncentracije Se u krvi kretale su se u rasponu 81, 9-176, 84 µg/l (medijan 111, 9). Koncentracije kreatinina bile su u rasponu od 0, 509 do 2, 601 g/l (medijan 1, 176). Koncentracije Hg u urinu prilagođene obzirom na kreatinin bile su u rasponu od 0, 089 do 5, 743 µg/g (medijan 0, 689). Mann-Whitney testom ustanovljene su statistički značajne razlike između skupina vegetarijanki i nevegetarijanki u koncentracijama žive u kosi (P<0, 001) i krvi (P<0, 001), što upućuje da žene koje konzumiraju ribu imaju značajno više koncentracije žive u kosi i krvi nego žene koje uopće ne jedu ribu. Prehrana ribom se nije pokazala statistički značajnom za živu u urinu, ali postoji pozitivna korelacija između broja amalgamskih zubnih ispuna i izmjerene koncentracije Hg u urinu prilagođene obzirom na kreatinin.

živa; selen; prehrana ribom; kosa; krv; urin; žene

nije evidentirano