hrvatski

Testiranje efikasnosti tržišta kapitala odabranih zemalja srednje i istočne Europe

Ovaj rad ispituje slabi oblik efikasnosti na mađarskom, češkom, bugarskom, rumunjskom, poljskom, slovačkom, slovenskom i hrvatskom tržištu kapitala. Dakle, analizira se mogućnost ostvarivanja iznadprosječnih prinosa na promatranim tržištima koristeći saznanja o povijesnim cijenama. Testovima jediničnih korijena utvrđena je stacionarnost u prvim diferencijama, a rezultati testova autokorelacije i skupne hipoteze o nultim koeficijentima autokorelacije do određenog pomaka uputili su na odbacivanje hipoteze da dnevni, tjedni i mjesečni prinosi na analizirane indekse slijede slučajan hod. Dobiveni rezultati su konzistentni s generalnim stavom literature o maloj vjerojatnosti da tržišta kapitala u razvoju slijede hipotezu slučajnog hoda koja je pretpostavka slabog oblika efikasnosti. Oblikovanjem jednostavnih modela, AR(1) za dnevne i tjedne i AR(2) za mjesečne prinose su također dobiveni rezultati koji ukazuju na postojanje serijske ovisnosti. Ipak, dobivene rezultate valja interpretirati s određenim oprezom obzirom da je modeliranje prinosa provedeno je na izuzetno jednostavan način, pri čemu nije oblikovana ozbiljna strategija trgovanja koja bi uzela u obzir pravila tehničke analize, transakcijske troškove i nelikvidnost tržišta. Uvažavajući ograničenja metodologije i specifičnosti tranzicijskih tržišta kapitala, na temelju dobivenih rezultata se ipak ne može donijeti konačan zaključak o mogućnosti predviđanja promjene cijene dionice u kratkom roku na osnovi povijesnih promjena i ostvarivanja iznadprosječnih profita trgujući na promatranim tržištima kapitala tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe. Naime, čak ukoliko promjene cijena dionica nisu slučajne, sudionici tržišta u razvoju nisu nužno u mogućnosti profitabilno iskoristiti uočene neefikasnosti jer se iste kompenziraju povećanim transakcijskim troškovima (brokerska provizija, cijena kapitala, pravila trgovanja), nedostatnim pravovremenim informacijama, troškom pribavljanja novih informacija i povećanom neizvjesnošću. Stoga su zaključci ovog rada u skladu s brojnim istraživanjima iz relevantne literature koja su naišla na predvidljivost promjena cijena dionica na razvijenim tržištima, ali nisu došli do zaključka da je moguće oblikovati profitabilna pravila trgovanja na osnovi tih spoznaja. Uslijed rastućih trendova konsolidacije tržišta kapitala, valja napomenuti da je tržišta kapitala iz uzorka moguće je promatrati na regionalnoj razini obzirom na rezultate ekonometrijske analize te analizirane pokazatelje koji ističu zajedničke slabosti u vidu nelikvidnosti i nestabilnosti tržišta, ali i omogućuju grupiranje promatranih tržišta kapitala na najrazvijenija (poljsko, mađarsko i češko), srednje razvijena (slovensko i hrvatsko) i najmanje razvijena (rumunjsko, slovačko i bugarsko).

Hipoteza efikasnog tržišta; tržišta kapitala; tranzicijska tržišta

nije evidentirano