Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 44292

Određeni aspekti crkvenosti


Baloban, Josip; Črpić, Gordan
Određeni aspekti crkvenosti // Bogoslovska smotra, 70 (2000), 2; 257-290 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Određeni aspekti crkvenosti
(Aspects of Ecclesiasticism)

Autori
Baloban, Josip ; Črpić, Gordan

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 70 (2000), 2; 257-290

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Crkva; kršćanstvo; crkvenost; dimenzije crkvenosti; distancirana crkvenost; postkršćanska religioznost; (ne)praktikanti
(The Church; Christianity; ecclesiasticism; dimensions of ecclesiasticism; distancing from ecclesiasticism; post-Christian religiosity; non-churchgoers)

Sažetak
Autori napominju da je Crkva složena stvarnost, zasnovana na Božanskom i ljudskom elementu. Crkvenost sagledavaju također kao složenu stvarnost koju istražuju služeći se empirijskom, sociološkom metodom, uzimajući u obzir šest dimenzija crkvenosti dohvatljivih ovom metodom. Prva analizirana dimenzija je dimenzija "konfesionalne pripadnosti". Prema rezultatima istraživanja, 84, 5% ispitanika deklarira se kao "katolici", 1, 9% pripadnicima drugih denominacija, a 13, 6% ispitanika sebe ne deklarira kao pripadnike određene konfesije ili vjerske zajednice. Druga dimenzija koju autori reflektiraju je dimenzija "povjerenja u Crkvu". Zabilježen je pad povjerenja u Crkvu kao instituciju. Taj rezultat stavljaju u vezu s općim padom povjerenja u institucije u hrvatskom društvu. Naglašavaju da je unatoč značajnom padu povjerenja u Crkvu, ona još uvijek jedna od institucija s najvećim kredibilitetom u društvu. Treća je dimenzija "vjerskih istina": autori registriraju da velik dio populacije vjeruje u Boga (89, 1% opće i 95, 6% katoličke populacije), a značajno niži postotak u ostale vjerske istine: u postojanje života poslije smrti, pakla, raja i grijeha. Ukazuju na visok postotak vjerovanja u reinkarnaciju, osobito s obzirom na udio katolika u populaciji. To vjerovanje podržava i 15% katolika praktikanata. Četvrta promatrana dimenzija je "iskustvena dimenzija", u kojoj su autori fokusirali molitvenu praksu, kao jedan od pokazatelja iskustvene dimenzije crkvenosti. Registrirano je da je praksa molitve još veoma značajno prisutna u našoj vjerničkoj i općoj populaciji. Peta dimenzija je "ritualna". Ona se provlači kroz sve ostale dimenzije kao minimum vidljive pripadnosti Crkvi. Uočava se da 31% građana opće populacije i 35, 5% onih koji se deklariraju katolicima najmanje tjedno ili češće odlaze na misu (ili drugi vjerski obred). Šesta promatrana dimenzija je "biti kršćanin u društvu", gdje se reflektira rezonancija vjere i religioznosti u društvenim pitanjima. U zaključku autori naglašavaju neke neuralgične točke na koje ukazuje ovaj rad: poteškoće za 40% katolika praktikanata da prihvate Boga kao osobu, osobitu potrebu za vjerskim obredima prilikom čvorišnih čovjekovih životnih situacija, te veoma rašireno vjerovanje u reinkarnaciju, što su indikatori prisutnosti suvremene sinkretističke, individualizirane religioznosti i u samoj Crkvi, kod samih praktičnih vjernika, što su brizantna dogmatsko-teološka i pastoralno-teološka pitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
203003

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Elenchus of Biblical Bibliography (Rim)
  • Ephemerides Theologicae Lovanienses (Louvain)