Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 442449

Primjeri incidentnih onečišćenja speleoloških objekata tekućim ugljikovodicima i njihove posljedice.


Kuhta, Mladen; Stroj, Andrej
Primjeri incidentnih onečišćenja speleoloških objekata tekućim ugljikovodicima i njihove posljedice. // Zbornik sažetaka. / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor (ur.).
Zagreb, 2010. (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Primjeri incidentnih onečišćenja speleoloških objekata tekućim ugljikovodicima i njihove posljedice.
(Accidental hydrocarbon cave pollution examples and consequences.)

Autori
Kuhta, Mladen ; Stroj, Andrej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka. / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor - Zagreb, 2010

Skup
Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune.

Mjesto i datum
Ogulin, Hrvatska, 30-31.01.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Krš; špilje; zagađenje; ugljikovodici
(Karst; cave; pollution; hydrocarbons)

Sažetak
S obzirom na široku primjenu i činjenicu da sadrže brojne štetne spojeve ugljikovodici su izvor vrlo različitih oblika onečišćenja zraka, tla i vode. Poznato je da već vrlo male količine ovih spojeva u podzemnoj vodi onemogućavaju njeno korištenje. Unatoč nastojanjima da se podzemne vode što bolje zaštite, svjedoci smo sve većeg broja ekoloških incidenata od kojih se dio dogodio i na krškom području. Dobro je poznata činjenica da su upravo podzemne vode u kršu posebno osjetljive na sve oblike onečišćenja, što je posljedica njegovih specifičnih hidrogeoloških karakteristika. Zbog mogućnosti brze i duboke infiltracije posebno su opasna onečišćenja štetnim tekućinama. Gotovo najgori mogući scenario jest izlijevanje opasnih tvari u speleološke objekte, budući da oni već svojom genezom predstavljaju privilegirane putove prema podzemnoj vodi. U radu su prikazana dva takva incidenta i analizirane zabilježene posljedice. Prvi incident je izlijevanje 123 tone mazuta iz kotlovnice „KTI Pazinka“ u korito Pazinčice, neposredno prije njenog ulijevanja u Pazinsku jamu. Drugi primjer je prevrtanje atocisterne na prilaznoj cesti vojarni Drgomalj u Delnicama pri kojem je došlo do istjecanja 16.239 litara dizel goriva i 25 litara bezolovnog benzina. Cisterna se prevrnula iznad prostranog speleološkog objekta, na mjestu gdje je nadsloj debeo svega 5-6 m. Budući da se obje lokacije nalaze u zaleđu značajnih izvorišta zahvaćenih za javnu vodoopskrbu, pored sveobuhvatnih zahvata na sanaciji onečišćenja, uspostavljen je i sustav praćenja kakvoće vode na ugroženim izvorima. U slučaju zagađenja Pazinske jame na dijelu opažanih izvora registrirana su povećanja koncentracije pojedinih karakterističnih parametara no ona su bila daleko manja od očekivanih. Na izvorima koji su opažani nakon prevrtanja auto-cisterne kod Delnica nisu zabilježene nikakve promjene. S obzirom na količine izlivenih izrazito štetnih tvari i mjesta događaja incidenata, ovako neočekivani rezultati tumače se relativno povoljnom geološkom i hidrogeološkom građom, sifonskom i dubokom cirkulacijom podzemne vode te specifičnostima tekućih ugljikovodika

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut