hrvatski

Analiza posljedica globalne krize na hrvasko gospodarstvo i moguća rješenja

U uvjetima visoke globaliziranosti gospodarstva financijske se krize poput valova šire nacionalnim gospodarstvima. Izuzetak nije niti hrvatsko gospodarstvo koje se našlo na udaru svjetske krize. Dubina i jačina krize u nekom nacionalnom gospodarstvu ovisi o stvarnoj snazi gospodarstva koju možemo mjeriti indeksom preduvjeta rasta i momentom rasta. Krize u gospodarstvima sa višim indeksom preduvjeta rasta (ona gospodarstva koja su izgradila fundamentalne izvore rasta) i pozitivnim momentom rasta, vremenski kraće traju i ostavljaju manje negativnih posljedica za razliku od onih s nižim indeksima. Hrvatsko gospodarstvo bilježi nepovoljan indeks preduvjeta rasta i negativan moment rasta te je ekonomski opravdano očekivati dublju i dugotrajniju krizu u odnosu na druga nacionalna gospodarstva. Posljedice krize bile bi dalekosežnije i dublje da središnja monetarna vlast nije vodila razumnu i opreznu politiku u zadnjih nekoliko godina. Izlaz iz krize treba tražiti u koordiniranoj makroekonomskoj politici koja će držati stopu nezaposlenosti između 14 i 16% te inflaciju između 2 i 4%. Svako udaljavanje od ovih ravnotežnih (optimalnih) stopa dodatno bi narušilo ionako negativan moment rasta i produbilo krizu. Fiskalnu politiku treba racionalizirati i učiniti efikasnom u funkciji rasta jer bi značajniji pad agregatne potražnje mogao usporiti gospodarstvo na putu prema izlasku iz krize. “Fino podešavanje” fiskalne i monetarne politike, u granicima optimalnih stopa utvrđenih modelom, put je izlaska iz krize (kratkoročni). Dugoročna rješenja treba tražiti u fundamentalnim izvorima rasta, stvaranju preduvjeta za rast i momentu rasta kao temeljnom čimbeniku koji diktira kretanje BDP-a svake zemlje.

moment rasta; BDP; model opće ravnoteže; ekonomska kriza

nije evidentirano