hrvatski

Dolazak franjevaca u Humsku zemlju i u susjedno područje u srednjemu vijeku prema vrelima dubrovačkoga podrijetla

U ovome je članku riječ o dolasku franjevaca u Humsku zemlju i utemeljenju franjevačkih samostana na tome prostoru. Sažeto je prikazan dolazak i osnutak franjevačkih samostana u dijelovima Humske zemlje, koji su 1333. i 1399. uključeni u sastav Dubrovačke Republike - Ston, Rožat (Rijeka Dubrovačka) i Slano. Ovi samostani, kao i samostan sv. Vlaha u Pridvorju (Konavli), pripadali su Bosanskoj franjevačkoj vikariji, utemeljenoj 1340. Za kratko su joj bili pridodani samostan na Daksi i Mala Braća u Gradu. U radu se iznose novi arhivski podaci iz Državnog arhiva u Dubrovniku, o franjevcima u Novome i u Bišću i Zahumu (Mostar), te u Ljubuškome, Imotskome i Konjicu. Osim podataka iz 1391. svi ostali se vremenski kreću od 1423. do 1451. Oni ukazuju da su franjevci pristigli u Humsku zemlju prije poziva hercega Stjepana Kosače iz 1454., upućena Alfonsu V., kralju Napuljskoga kraljevstva da mu u zemlju uputi franjevce. Donosi se i osvrt na franjevačku tradiciju u Humskoj zemlji na lijevoj obali Neretve (Zažablje, Popovo) i susjednim područjima.

Humska zemlja; franjevci; srednji vijek; dolazak u Hum; samostani

Rad objavljen i u zborniku "Franjevci i Hercegovina". Zbornik radova sa istoimenog simpozija održanog 6. listopada 2009. u Mostaru u prigodi proslave 800. obljetnice utemeljenja Franjevačkog reda 1209.-2009. "Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM" - "Franjevačka knjižnica Mostar", Mostar 2009., str. 51-80.