hrvatski

Učinkovitost pojedinih metoda zasušivanja krava

Cilj istraživanja bio je odrediti koja je optimalna metoda zasušivanja krava u našim uvjetima držanja. Istraživanjem je obuhvaćena 61 krava u šest različitih uzgoja. Krave su nasumičnim odabirom podijeljene u tri skupine. Prvu pokusnu skupinu činile su krave koje su na kraju laktacije zasušene pomoću antibiotika bez obzira na zdravstveno stanje mliječne žlijezde. Drugu pokusnu skupinu činile su krave zasušene na kraju laktacije aplikacijom antibiotika samo u inficirane četvrti na temelju antibiograma. Treću skupinu činile su krave koje su na kraju laktacije zasušene bez uporabe antibiotika neovisno o zdravstvenom stanju vimena. Kod svih skupina tijekom iduće laktacije pratili smo prevalenciju i etiologiju mastitisa, broj somatskih stanica i proizvodnju mlijeka. Uzorci mlijeka za pretrage uzimani su na dan zasušenja i 10 dana nakon teljenja. U slučaju pojave mastitisa uzet je uzorak mlijeka za bakteriološku pretragu. Prevalencija infekcije prije zasušivanja iznosila je 22, 95%, a utvrđeno je 60, 7% pozitivnih krava. Pretragom uzoraka mlijeka nakon teljenja utvrđeno je ukupno 67, 2 % pozitivnih krava, a prevalencija infekcije iznosila je 20, 9%. Najčešći uzročnici intramamarnih infekcija (IMI) prije zasušivanja bili su streptokoki serološke skupine D (7, 79%), Staphylococcus aureus (6, 56%), Staphylococcus spp. (2, 87%), Pseudomonas spp. (2, 46%), Streptococcus agalactiae (2, 05%). Liječenje IMI-a u suhostaju je u pozitivnoj značajnoj korelaciji s prevalencijom mastitisa u suhostaju (p=0, 004), nije povezano s prevalencijom mastitisa u slijedećoj laktaciji (p=0.09) i prevalencijom mastitisa prije i u vrijeme teljenja (p=0.7). Prevalencija mastitisa na početku i na kraju istraživanja razlikovala se između skupina. Ukupan broj inficiranih četvrti smanjio se na kraju istraživanja u odnosu na početak istraživanja u prvoj i drugoj skupini, a opažene razlike nisu bile značajne (prva skupina p=0.11 , druga skupina p=0.28). U trećoj skupini broj zahvaćenih četvrti na kraju istraživanja bio je veći u odnosu na početak istraživanja, a opažena razlika bila je značajna (p=0.02). Unutar pokusnih skupina vidljiv je trend porasta broja somatskih stanica (BSS) u odnosu na prethodnu laktaciju, ali nije uočena značajna razlika između pokusnih skupina (p=0.06). Povećanje BSS-a na kraju istraživanja pripisujemo relativnom povećanju uslijed pada proizvodnje mlijeka unutar sve tri pokusne skupine. Liječenje IMI-a u suhostaju i dalje je najuspješniji način liječenja postojećih intramamarnih infekcija.

krava; broj somatskih stanica; suhostaj; mastitis; liječenje u suhostaju

nije evidentirano