hrvatski

UČinci gizerozina na patomorfološke, patohistološke i hematološke promjene u BALB/c miševa

Po prvi puta su istraživani učinci gizerozina na zdravlje miševa. Ukupno 39 BALB/c miševa podijeljeno je u 7 skupina. U tri skupine po šest miševa intraperitonealno je aplicirano po 40, 20 i 10 mg/kg gizerozina u pokusu akutne toksičnosti koji je uključivao kontrolnu skupinu. Dvjema skupinama po pet miševa gizerozin je apliciran vodom tijekom 7 i 14 dana koja je sadržavala 10 mg/l gizerozina u pokusu supkronične toksičnosti. Klinička slika miševa u pokusu akutne toksičnosti praćena je tijekom 24 sata, a u pokusu supkronične toksičnosti tijekom 7 odnosno 14 dana. Oba pokusa su završila eutanazijom svih miševa u predviđenim rokovima tijekom kojih nisu zabilježene vidljive kliničke promjene zdravlja. Patološkoanatomska pretraga pokazala je da se toksični učinak gizerozina očituje blagim promjenama na kutanoj sluznici želuca u vidu erozija i hiperkeratoze samo u najvećim dozama. Patohistološka analiza (želudac, slezena, pluća, srce, jetra, mozak, skeletna muskulatura, bubreg) pokazala je da najveće doze gizerozina uzrokuju hiperkeratozu i umnažanje bazalnih epitelnih stanica kutanog dijela želuca. Doza gizerozina od 10 mg/kg djeluje nepovoljno na žljezdanu sluznicu želuca miša u vidu deskvamacije foveolarnih epitelnih stanica te nekroze glavnih stanica tubularnih žlijezda. Najznačajniji ekstragastrički učinak gizerozina utvrđen je po prvi puta u srcu (miokarditis) i skeletnoj muskulaturi u vidu multifokalnog toksičnog oštećenja mišićnih vlakana. Premda uzrokuje leukocitozu i anizocitozu eritrocita, gizerozin povoljno djeluje na eritropoezu i otpuštanje eritrocita u cirkulaciju. Najviše doze korištene u istraživanju uzrokovale su otpuštanje nezrelih staničnih oblika dok je najniža doza u supkroničnoj intoksikaciji stimulirala proizvodnju i otpuštanje zrelih eritrocita u krv.

gizerozin; miš BALB/c; patoanatomske promjene; patohistološke promjene; hematološke vrijednosti

nije evidentirano