Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 440646

Đakovačka katedrala


Damjanović, Dragan
Đakovačka katedrala, Zagreb: Matica Hrvatska, 2009 (monografija)


Naslov
Đakovačka katedrala
(Djakovo Cathedral)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Matica Hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
456

ISBN
978-953-150-864-3

Ključne riječi
Đakovo; katedrala; Josip Juraj Strossmayer; Karl Rösner; Friedrich Schmidt; Herman Bollé; Vatroslav Donegani; Ivan Rendić; Georg Feurstein; Alexander Maximillian Seitz; Lodovico Seitz; Niccolo Consoni; Achille Ansiglioni; Iso Kršnjavi; Josip Vancaš; historicizam; neogotika; neoromanika; Rundbogenstil; barokni klasicizam; klasicizam
(Djakovo; Cathedral; Josip Juraj Strossmayer; Karl Rösner; Friedrich Schmidt; Herman Bollé; Vatroslav Donegani; Ivan Rendić; Georg Feurstein; Alexander Maximillian Seitz; Lodovico Seitz; Niccolo Consoni; Achille Ansiglioni; Iso Kršnjavi; Josip Vancaš; Historicism; Gothic Revival; Romanesque Revival; Rundbogenstil; Baroque-classicism; Classicism)

Sažetak
Knjiga obrađuje povijest izgradnje i opremanja đakovačke katedrale te nastoji oblikovne karakteristike njezine arhitekture, slikarstva i skulpture postaviti u kontekst onodobnih zbivanja u umjetnosti Srednje Europe. Đakovačka je katedrala najveća sakralna novogradnja hrvatskog historicizma i jedna od najvećih crkava Srednje Europe iz druge polovine 19. stoljeća. Budući da je njenu gradnju vodio biskup Josip Juraj Strossmayer, involviran u glavna zbivanja na polju politike i kulture u onodobnoj Hrvatskoj pa i cijeloj Habsburškoj Monarhiji, đakovačka je stolna crkva i jedna od najosmišljenijih sakralnih građevina historicizma. Iako je Strossmayer najviše zaslužan za gradnju današnje katedrale pripreme za njezino podizanje počele su još krajem 18. stoljeća, kada nastaju prve inicijative da se dotadašnja srednjovjekovno-barokna skromna katedralna crkva, koja je stajala u dvorištu biskupskog dvora, zamijeni s reprezentativnijom građevinom. U sklopu ovih nastojanja nastalo je najmanje šest nerealiziranih projekata za katedralu prije početka Strossmayerovog biskupovanja na kojima se odražavaju stilske formacije tipične za južna područja Habsburške Monarhije u tom vremenu: od kasnog baroka, preko baroknog klasicizma do strogog, ortodoksnog klasicizma. Projekt po kojemu je se počela 1866. godine izvoditi đakovačka katedrala djelo je bečkog arhitekta Karla Rösnera, jednog od prvaka romantizma i novog, ranohistoricističkog pristupa arhitekturi u Monarhiji u tom vremenu. Rösner se u koncipiranju njezinih pročelja oslonio na lombardsku romaniku kao glavni uzor. Odabir stila katedrale postavljen je u kontekst povijesti tzv. Rundbogenstila, stila okruglog luka, koji je dominirao srednjoeuropskom arhitekturom od dvadesetih do šezdesetih godina 19. stoljeća. Nakon Rösnerove smrti katedralu će nastaviti graditi drugi bečki arhitekt – Friedrich Schmidt. U disertaciji je jasno razlučen Schmidtov i Rösnerov doprinos konačnom arhitektonskom izgledu i opremi katedrale. Dijelovi glavnog pročelja, unutrašnja oprema katedrale, kao i arhitektonska plastika u cjelini je izvedena po Schmidtovim projektima. Najveća je pažnja od svih dijelova unutrašnje opreme posvećena glavnom oltaru, pobočnim oltarima, orguljama te korskim sjedalima. Nakon obrade arhitekture i unutrašnje opreme detaljno je obrađen i oslik te figuralna plastika katedrale: povijest njihovog nastajanja, ikonografski program, te oblikovne karakteristike. Posebna je pažnja posvećena nastajanju kartona Johanna Friedricha Overbecka za katedralu, kao jednog od najznačajnijih produkata povijesti izgradnje ove građevine. Izvedene freske Alexandera Maximilliana i Ludovica Seitza postavljene su u kontekst sa zbivanjima u nazarenskom slikarstvu, te njima suvremenom akademskom realizmu. Veći je dio skulpture rad domaćeg kipara Vatroslava Doneganija, dok je ostatak rad Ivana Rendića, Georga Feursteina, Tome Wodičkog te Alojzija Gangla. Pri obradi svih elemenata arhitekture i opreme nastojalo se je, na osnovi izvora, upozoriti na što je više moguće novih saznanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301080-1079 - Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (Zvonko Maković, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Dragan Damjanović (autor)

Avatar Url Željka Miklošević (prevoditelj)

Citiraj ovu publikaciju

Damjanović, Dragan
Đakovačka katedrala, Zagreb: Matica Hrvatska, 2009 (monografija)
Damjanović, D. (2009) Đakovačka katedrala. Zagreb, Matica Hrvatska.
@book{book, author = {Damjanovi\'{c}, D.}, collectioneditor = {Hekman, Jelena}, translator = {Miklo\v{s}evi\'{c}, \v{Z}eljka}, year = {2009}, pages = {456}, keywords = {Djakovo, Cathedral, Josip Juraj Strossmayer, Karl R\"{o}sner, Friedrich Schmidt, Herman Boll\'{e}, Vatroslav Donegani, Ivan Rendi\'{c}, Georg Feurstein, Alexander Maximillian Seitz, Lodovico Seitz, Niccolo Consoni, Achille Ansiglioni, Iso Kr\v{s}njavi, Josip Vanca\v{s}, Historicism, Gothic Revival, Romanesque Revival, Rundbogenstil, Baroque-classicism, Classicism}, isbn = {978-953-150-864-3}, title = {Djakovo Cathedral}, keyword = {Djakovo, Cathedral, Josip Juraj Strossmayer, Karl R\"{o}sner, Friedrich Schmidt, Herman Boll\'{e}, Vatroslav Donegani, Ivan Rendi\'{c}, Georg Feurstein, Alexander Maximillian Seitz, Lodovico Seitz, Niccolo Consoni, Achille Ansiglioni, Iso Kr\v{s}njavi, Josip Vanca\v{s}, Historicism, Gothic Revival, Romanesque Revival, Rundbogenstil, Baroque-classicism, Classicism}, publisher = {Matica Hrvatska}, publisherplace = {Zagreb} }