Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 440521

Služba prevoditelja-put do izjednačavanja mogućnosti gluhih/gluho-slijepih osoba


Pribanić, Ljubica; Tarczay, Sanja
Služba prevoditelja-put do izjednačavanja mogućnosti gluhih/gluho-slijepih osoba // Rehabilitacija-stanje i perspektive djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Rijeka, 2006. str. 284-291 (pozvano predavanje, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


Naslov
Služba prevoditelja-put do izjednačavanja mogućnosti gluhih/gluho-slijepih osoba

Autori
Pribanić, Ljubica ; Tarczay, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Rehabilitacija-stanje i perspektive djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom / - Rijeka, 2006, 284-291

Skup
Rehabilitacija-stanje i perspektive djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12-13.10.2006.

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Služba prevoditelja; modeli prevođenja; proces prevođenja

Sažetak
Razvoj službe prevoditelja za znakovni jezik, odnosno za podršku gluhim i gluhoslijepim osobama, preduvjet je izjednačavanja mogućnosti u različitim životnim situacijama za te osobe. Kada gluha / gluhoslijepa osoba traži uslugu prevoditelja nalazi se pred nizom pitanja: kako ga uopće naći, kome se obratiti ; kako prepoznati kvalificiranog i kvalitetnog prevoditelja ; je li dostupan u bilo koje vrijeme i za bilo koju situaciju: liječnik, crkva, sud, banka, trgovina, policija, izložba, radno mjesto, predavanje..? Pitanje je, isto tako, tko će platiti prevoditelja, koliko i kako? Kako dobiti edukacijskog (obrazovnog) prevoditelja za potrebe školovanja, tko odobrava i tko ga plaća? U Hrvatskoj se tek prije nekoliko godina sustavnije počelo odgovarati na ova pitanja. Pred nama je još puno sustavnog rada, uvjeravanja, iskazivanja potrebe za prevoditeljem za znakovni jezik te donošenje zakona kojim bi se profesionalizirala služba prevoditelja za znakovni jezik, odnosno, prevoditelja za gluhe / gluhoslijepe osobe. U ovom izlaganju govorit će se o djelatnosti jedne relativno mlade profesije, kako se razvijala profesionalizacija koja je započela u SAD-u sredinom prošloga stoljeća. Bit će također govora o procesu prevođenja koje nimalo jednostavno ; uključuje niz kognitivnih obrada, psiho-socijalnih vještina i etičkih principa. Prevođenje uključuje najmanje tri osobe, pri čemu su dvije u neposredoj interpersonalnoj komunikaciji dok treća ima funkciju aktivnog posrednika ili, bolje rečeno, aktivnog „prosljednika“ poruke. U interpersonalnoj komunkaciji kada dvoje ljudi ne govori istim jezikom ili kada jedna (ili više) osoba želi razgovarati s više ljudi koji govore drugim jezikom ili se radi o bilo kakvoj vrsti predavanja, izlaganja, govora na drugom jeziku, upošljavamo prevoditelja. Prevoditelj je komunikacijski profesionalac, školovan i kvalificiran za posao kojim se bavi, slijedi etička načela, kodeks struke. Prevoditelj je osoba koja mora zadovoljiti klijenta u svim aspektima komunikacije da bi ona bila učinkovita. Idealan prevoditelj mora biti ekspert u komunikaciji – fluentan govornik najmanje dvaju jezika ; poznavati najmanje dvije kulture. Treba biti prilagodljiv: potrebama klijenta, preferiranim oblicima komunikacije klijenta, okolini, temama razgovora. Prevoditelji za znakovni jezik daju komunikacijsku podršku gluhim / gluhoslijepim osobama na način koji međusobno dogovore, odnosno, preko agencije koja posreduje u zapošljavanju prevoditelja, u onim komunikacijskim modalitetioma koje preferira gluha / gluhoslijepa osoba, npr.: simulatana komunikacija (istovremeno govori i znakuje – znakovani hrvatski), hrvatski znakovni jezilk (HZJ), taktilni HZJ, locirani HZJ, vođeni HZJ... Prevoditelji djeluju u svakodnevnim situacijama kao npr. odlazak u banku, trgovinu, poštu, otvaranje izložbe, predavanje o zdravoj prehrani.... Specijalizirani prevoditelji rade u školama kao edukacijski prevoditelji ; za potrebe suda ; u medicinskim ustanovama kao pomoć liječnicima u komunikaciji s gluhim/gluhoslijepim pacijentom ; mogu biti usko specijalizirani, npr. za prevođenje u psihoterapijskim seansama i sl.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ljubica Pribanić, (108136)