hrvatski

Kultura zidova - prošlost ili kontinuitet? Dolje zid! Živio zid! - 20 godina poslije

U povodu 20-te godišnjice pada Berlinskog zida, autor problematizira pitanje sociokulturnog značenja «zida». Padom zida nije kraj zidovima u suvremenom čovječanstvu. U povijesti civilizacija nastajali su različiti zidovi. Na teorijskoj razini polazi od teze da je u epohi moderne izgrađena «kultura zidova», a postmoderna nije postavila temelje «kulture bez zidova», pa se i nakon pada Berlinskog zida nastavlja kontinuitet kulture zidova. Grade se novi zidovi u Europi i svijetu – reproducira se kultura zidova. Na praktičnoj razini navode se različita značenja pojma zid, odnosno ograničenja, pa se može govoriti o fizičkim, kulturnim, vjerskim, ideološkim, mentalnim, vidljivim i nevidljivim zidovima. Zidovi su u funkciji razdvajanja i ograničavanja. Pad Berlinskog zida simbolizira kraj državotvorne ideologije, koji za jedne (tranzicijske zemlje) znači slobodu, ali i tegoban kapitalistički i demokratski početak. Za Europu (EU), naročito Njemačku, značio je nastavak ujedinjavanja i novog identiteta, ali i otvaranje prostora širenju svjetskog imperija, naročito putem kulturnog imperijalizma. Hrvatska samostalnost nije u neposrednoj vezi s njegovim padom.

Berlinski zid; kultura zidova; sistem; vrednote; tranzicija

nije evidentirano