hrvatski

KONSTRUKCIJA I VALIDACIJA MJERNOG INSTRUMENTA ZA PROCJENU BIOTIČKIH MOTORIČKIH ZNANJA

Osnovni cilj istraživanja bio je konstrukcija i validacija poligona za procjenu biotičkih motoričkih znanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 95 djece (48 dječaka i 47 djevojčica), u dobi od osam godina, u drugom razredu osnovne škole. Uzorak varijabli uključivao je 24 novokonstruirana kvantitativna testa za procjenu biotičkih motoričkih znanja, novokonstruirani poligon biotičkih motoričkih znanja, test za procjenu biotičkih motoričkih znanja „Test of Gross Motor Development 2 - TGMD-2“ (Ulrich, 2000), tri testa za procjenu motoričko-funkcionalnih sposobnosti, tri testa za procjenu morfoloških karakteristika, te upitnik za procjenu fizičkog aktiviteta djece. Metode obrade podataka uključivale su izračunavanje koeficijenata pouzdanosti, osjetljivosti, homogenosti i valjanosti novokonstruiranih testova za procjenu biotičkih motoričkih znanja, utvrđivanje pouzdanosti, homogenosti i osjetljivosti novokonstruiranog poligona, te valjanost motoričkog testa putem klasične korelacijske analize, univarijatnu analizu varijance i kovarijance s kojom je analizirana razlika u biotičkim motoričkim znanjima između dječaka i djevojčica uz statistički kontroliranje razlika u količini sedentarnog i organiziranog fizičkog aktiviteta, klasičnu korelacijsku analizu s kojom je utvrđena povezanost između sedentarnog i organiziranog fizičkog aktiviteta s uspjehom u novokonstruiranom poligonu, te regresijsku analizu s kojom je analiziran utjecaj antropometrijskih i motoričko-funkcionalnih varijabli na uspjeh u poligonu biotičkih motoričkih znanja. Sukladno dobivenim rezultatima metrijskih karakteristika novokonstriuranih testova za procjenu znanja manipulacije objektima, te znanja svladavanja prepreka, otpora i prostora, može se kazati kako su dobivene zadovoljavajuće vrijednosti koeficijenata pouzdanosti, homogenosti, osjetljivosti i valjanosti (faktorska analiza). Vrijednosti pokazatelja metrijskih karakteristika ukazuju kako novokonstruirani test ima visoku razinu pouzdanosti, dobru homogenost i normalnu distribuciju podataka. Temeljem, dobivenih rezultata korelacijske povezanosti novokonstruirani poligon se može definirati kao izrazito valjanim mjernim instrumentom. Nepostojanje spolnih razlika se može opravdati činjenicom kako novokonstrurani poligon ima samo jedan test koji je usmjeren na procjenu manipulativnih biotičkih motoričkih znanja. Potvrda navedenom su dosadašnje spoznaje koje ukazuju kako su ukupna biotička motorička znanja dječaka bolja od motoričkih znanja djevojčica, prvenstveno zbog toga jer dječaci u znanjima manipulacije objektima imaju značajno bolje rezultate od djevojčica. Nepostojanost značajne povezanosti između organiziranog fizičkog aktiviteta i biotičkih motoričkih znanja ukazuje kako djeca, koja provode više vremena sudjelujući u organiziranim fizičkim aktivnostima, ne moraju nužno biti bolja u izvedbi biotičkih motoričkih znanja. Dakle, može se pretpostaviti kako je puno važnija kvaliteta fizičke aktivnosti od količine fizičkog aktiviteta. Autor smatra kako se u budućim istraživanjima treba analizirati cjelodnevni sedentarni aktivitet djece, koji bi uključivao i procjenu analiziranih aktivnosti tijekom školske nastave. Na taj način bi se sigurno dobile pouzdanije informacije o količini sedentarnih aktivnosti, prvenstveno kod djece koja pohađaju cjelodnevni školski program. Rezultati regresijske analize ukazuju kako eksplozivnije i izdržljivije djevojčice, te viši dječaci koji istovremeno imaju dobru eksplozivnu snagu i izdržljivost ostvaruju bolje rezultate u novokonstruiranom poligonu. S obzirom da trenutačno nedostaje znanstvenih spoznaja o biotičkim motoričkim znanjima, te da se pouzdane metode ocjenjivanja koje bi bile praktične i relevantne izvođačima još uvijek razvijaju, doprinos ovog istraživanja kineziološkoj praksi je nedvojben. Shodno dobivenim rezultatima, može se kazati da spoznaje dobivene u ovom istraživanju imaju znanstveni značaj koji se prvenstveno ogleda u činjenici da se po prvi put na ovim prostorima konstruirao i validirao univerzalan test s kojim se mogu na jednostavan i precizan način procjenjivati biotička motorička znanja osmogodišnje djece. Ono što posebno treba izdvojiti su rezultati koji ukazuju kako se putem novokonstruiranog kvantitativnog motoričkog testa mogu dobiti pouzdane i valjane informacija o djetetovim biotičkim motoričkim znanjima. Ove znanstvene spoznaje mogu biti od velike koristi kineziolozima, ali i svim drugim djelatnicima odgojno-obrazovnog područja koji su uključeni u proces ocjenjivanja biotičkih motoričkih znanja.

osmogodišnja djeca; biotička motorička znanja; metrijske karakteristike; motorički test.

nije evidentirano