Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 439212

Ekološka poljoprivreda - mogućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini


Kisić, Ivica
Ekološka poljoprivreda - mogućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini, 2009. (popularan rad).


Naslov
Ekološka poljoprivreda - mogućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini
(Organic agriculture - status and prospects in Bosnia and Herzegovina)

Autori
Kisić, Ivica

Izvornik
Prsten - udruga bosankskih Hrvata

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularan rad

Godina
2009

Ključne riječi
ekološka poljoprivreda; BiH
(organic agriculture; BiH)

Sažetak
Ekološka (organska, biološka ) poljoprivreda predstavlja poseban, na području cijele Bosne i Hercegovine (BiH) izgledan sustav uzgoja bilja i stoke. Na žalost na području Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji Zakon i Pravilnici vezani uz ovaj vid uzgoja bilja i stoke. Iz tog razloga uzgoj bilja i stoke prema ovim principima nije temeljno definiran, iako je definiran kroz rad raznih Udruga. Na području cijele Bosne i Hercegovine postoji Udruga proizvođača organskih proizvoda ORGANSKO (slika 1.) u BiH (www.organsko.ba) koja je nastala kao rezultat projekta: „Razvoj organske poljoprivrede u BiH“ kojeg je financirala Švedska agencija za razvoj i suradnju. Slika 1. Logo Udruge proizvođača organskih proizvoda u BiH Također na prostoru BiH djeluje „OK“ organska kontrola (slika 2.) za certifikaciju i OK standarde za organski uzgoj bilja i stoke. Navedeni standardi utemeljeni su prema ISO 65 standardima, ispunjavaju zahtjeve međunarodne udruge za ekološku poljoprivredu (www.ifoam.org) i direktive Europske komisije (EC, 834/2007 i EEC 2092/91) koje se odnose na ekološku poljoprivredu. Slika 2. Logo organska kontrola Kao što je vidljivo iz prethodnog teksta kroz rad Udruga u BiH postoje temeljni pravni uvjeti za razvoj ekološke poljoprivrede. No, trebalo bi u što kraćem vremenu na cijelom prostoru BiH donijeti Zakon i Pravilnike vezane uz ekološke principe uzgoja bilja i stoke . TRENUTNO STANJE I BUDUĆNOST EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE Prema nekim pretpostavkama na prostoru BiH koristi se negdje oko trećine predratnih resursa zemljišta. Tlo koje je korišteno u konvencionalnoj poljoprivredi zbog gubitaka rezidua mineralnih gnojiva i zaštitnih kemijskih sredstava, te ostalih agrokemikalija treba proći prijelazno razdoblje od nekoliko godina za korištenje u ekološkoj poljoprivredi. Kao što je već rečeno dio zemljišta se ne koristi već duži niz godina i u ovom slučaju taj pokazatelj je zadovoljen. Što su temeljni problemi razvoja ekološke poljoprivrede na području BiH? Osnovni problem je (ne)obrazovanost i starosna dob ruralnog stanovništva. Dok je pedesetih godina prošloga stoljeća u ruralnim područjima BiH u dobi višoj od 50 godina bilo cca 55% pučanstva, prema nekim pretpostavkama taj postotak danas iznosi i do 75%. Relativno stariji i neobrazovaniji nositelji poljoprivrednog gospodarstva nisu budućnost ovog novog vida poljoprivrede. MOGUĆI PRAVCI RAZVOJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE NA PROSTORU BiH Na žalost, tijekom posljednjeg rata na prostoru BiH učinjena su strahovita razaranja, što se indirektno očituje i u postotku smanjenja obradivih površina na prostoru BiH. Prvi manji razlog za navedeno su još uvijek dijelom minirane poljoprivredne površine a drugi krucijalni razlog je već spomenuti odlazak ruralnog stanovništva. U globalnim vremenima kriza koja je zakoračila i na ove prostore uvjetuje povratak bilo kakvoj domaćoj proizvodnji. Povratak na obradive površine i broj stoke na razinu koja je bila prije posljednjeg rata na prostoru BiH trebao bi biti jedan od strateških ciljeva BiH poljoprivredne politike. Potražnja za ekološkim proizvodima iz stočarstva, osobito unutar zemalja Europske unije vrlo je velika, samo je potrebito osigurati veće i stalne količine, te što je još bitnije standardizirati i ujednačiti proizvodnju i po kvaliteti i kvantiteti. Uzgoj stoke na otvorenom ili u slobodnom držanju na većem prostoru BiH ima optimalne uvjete, budući prostor nije ograničavajući čimbenik. Na prostoru BiH bar ovoga ne nedostaje. Ekološka poljoprivreda također mora naći svoje mjesto i u posebno zaštićenim područjima, radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Za ovakve programe razvoja ekološke poljoprivrede sigurno bi se moglo naći i financijske potpore iz raznih predpristupnih fondova EU (Uredbe vezane uz razvoj ruralnih područja). I na kraju ono što je donedavno bio ograničavajući čimbenik razvoja ovog kraja, u budućnosti bi trebao postati temelj budućeg razvoja a to je bogatstvo BiH planinskim krajobrazima. Bjelašnica, Igman, Jahorina, Dinara, Šator, Kamešnica, itd temeljni su preduvjet za razvoj zimskog/skijališnog i lovnog turizma. Veza između ekološke poljoprivrede te zimskog i lovnog turizma trebala bi biti jedna od temeljnih odrednica budućeg razvoja tih krajeva. Navedeni prostor kroz uređenje šetnica i skijališnih staza treba postati ugodan prostor za provesti dan ili vikend u netaknutoj prirodi. Samo u toj prirodi mora postojati nekakva ponuda. Ponavljam, najveći problem bilo kakvog razvoja ruralnih područja biti će sam čovjek, odnosno nepovoljna dobna struktura stanovništva u ruralnom a i cijelom području BiH. Politika industrijalizacije (svi u tvornice i gradove) a više politički razlozi u bivšoj državi uzrokovali su masovne odlaske u gradove koji su se osobito odrazili u krajevima s hrvatskim pučanstvom. Također, unutar gospodarstava koja bi se vodila kao seoski (agrarni) turizam našao bi se prostor za održanje usjeva/kultura koje su skoro izumrle kao što su pir, proso, bar pa čak raž i zob koje se više i ne vode kao zasebne kulture u Statističkim ljetopisima. Isto tako i pasmine životinja (npr. krava buša) koje su pogodne za ekološki uzgoj trebale bi naći svoje mjesto za opstanak. Zanimljiv je podatak da se na području Europe ostvari samo polovica EU potreba za biošljivom (osobito suhom), ostalo se uvozi (većim dijelom iz Kine i Južne Amerike). Proizvodi od šljive vrlo jednostavno bi se plasirali na tržište EU budući ga ni ono samo nema dovoljno. Jedno od povoljnijih agropedoloških prostora za sadnu šljive je Bosanska Posavina. Iako se tisućljećima putovalo kroz Bosnu iz srednje u južnu Europu, odnosno iz Slavonije prema Dalmaciji i obratno smatramo da tek s izgradnjom novih prometnica (koridor Vc) ovo područje postati će puno bliže svim putnicima. Temeljem dosadašnjih spoznaja turisti koji dolaze u nove nepoznate krajeve uvijek će radije kušati domaće autohtone proizvode. Priprema pure od kukuruzna brašna u zemljanoj posudi (bakra), njeno miješanje s mišajom (drveni štap) i njeno posluživanje u drvenim posudama (čanjak), te dodavanje zapečena masla uz (ne)dodavanje po volji kisela mlijeka u puru kako se to nekada radilo u Bosni sigurno bi uvijek bilo zanimljivo kušati za putnike namjernike. Na kraju kao sažetak ovog rada prikazujemo SWOT analizu vezanu uz razvoj ekološke poljoprivrede na cijelom prostoru BiH. Tablica 1. SWOT analiza razvoja ekološke poljoprivrede Snage (S) Slabosti (W) - tržište za eko-proizvode - potražnja za eko-proizvodima - (buduća) dobra prometna povezanost - razvoj seoskog (ruralnog) turizma - sačuvani prirodni resursi - rješenje visoke stope nezaposlenosti na selu - promoviranje domaćih proizvoda - edukacija mlađih generacija o nezamjenjivosti i ulogama poljoprivrede - nepovoljna dobna i obrazovna struktura stanovništva za novi vid poljoprivrede - Nesređeni katastar - prevelika usitnjenost (atomiziranost) gospodarstava - vlasništvo nad zemljom (izbjeglo stanovništvo) - podcjenjivanje poljoprivrede u društvu - nepovjerenje kupaca u porijeklo proizvoda - niska profitabilnost obiteljskih gospodarstava - vrlo niska proizvodnja po gospodarstvu Prigode (O) Prijetnje (T) - povratak prirodi (populariziranje tradicijske djelatnosti sela) - populariziranje starih zanata i običaja - prodaja eko-proizvoda na vlastitom gospodarstvu - povratak starijih (zaboravljenih) sorti i pasmina - obnova kulturno-povijesnih objekata - zaštita zaštićenih područja i staništa - pristup EU fondovima za razvoj ruralnih područja - neprihvaćanje života na selu među mlađim generacijama - nedostatak kapitala za početak razvoja eko-poljoprivrede - problemi s nabavom sjetvenog/sadnog materijala odnosno zaštitnih sredstava - nerazumijevanje administracije za novi vid poljoprivrede - slaba zainteresiranost bankarskog sektora za ulaganja u poljoprivredu Zaključna razmatranja Promišljanje budućeg razvitka poljoprivrede u BiH ne bi smjelo zaobići pomnu analizu i prosudbu mogućnosti koje otvara suvremeni trend ekspanzije ekološke poljoprivrede. Temeljno ograničenje razvoja ekološke (kao i konvencionalne) poljoprivrede na području BiH prevelika je usitnjenost gospodarstava i mali broj proizvođača, a samim tim i mala količina proizvoda koja se dobije na jednom ili svim gospodarstvima. Tu je i problem praktičnog (ne)znanja i slaba ili nikakva obrazovanost sadašnjih a i budućih eko-farmera. Kako je prema Ustavu Federacije BiH nadležnost nad sektorom poljoprivrede na razini županije/kantona odlučiti će se na toj razini što će biti od bilo koga oblika poljoprivrede u budućnosti. Za sve uspjehe ili greške u budućnosti zasluga će biti na razini Županije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivica Kisić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Kisić, Ivica
Ekološka poljoprivreda - mogućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini, 2009. (popularan rad).
Kisić, I. (2009) Ekološka poljoprivreda - mogućnosti razvoja u Bosni i Hercegovini. Prsten - udruga bosankskih Hrvata. Popularan rad.
@unknown{unknown, author = {Kisi\'{c}, I.}, year = {2009}, keywords = {organic agriculture, BiH}, title = {Organic agriculture - status and prospects in Bosnia and Herzegovina}, keyword = {organic agriculture, BiH} }