hrvatski

I vjernice i građanke

Knjiga I vjernice i građanke analizira poimanje dostojanstva žena, rodnih odnosa, položaja žena u braku i obitelji, javnom životu te ulozi žena u izgradnji mira u okviru triju vjerskih tradicija: katoličke, pravoslavne i islamske, i to pod vidom konstrukcije i rekonstrukcije spolnih stereotipa. U središtu pozornosti su filozofsko–teološke i kulturalne postavke koje su u svakoj od navedenih vjerskih tradicija utjecale na određenje rodnih identiteta i rodnih uloga te njihova provjera na izvornim vjerskim tekstovima. Na taj se način može razabrati kako i koliko vjerske tradicije i vjernički individualni angažman mogu pridonijeti provođenju člana 5 Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), odnosno promjena i transformacije društvenih i kulturnih obrazaca u ponašanju muškaraca i žena s ciljem uklanjanja predrasuda i običaja utemeljenih na ideji o podređenosti ili nadređenosti jednog ili drugog spola ili na stereotipnim ulogama muškaraca i žena. Budući da dostojanstvo i na njemu temeljena ljudska prava zahtijevaju ne samo filozofsko–teološka i druga promišljanja već i pravni okvir i institucije koje će ih osiguravati i provoditi, u knjizi su predstavljene i neke aktivnost vjerskih zajednica i na tom području, pri čemu se ne ulazi u pravne rasprave o podudaranju ili razlikama između pojedinih odredbi CEDAW–a, UN-ove Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti, i zakonodavstva i učenja crkava i vjerskih zajednica. Knjiga ima četiri poglavlja. U prvom poglavlju su predstavljeni i kritički analizirani postojeći domaći i međunarodni pravni instrumenti zaštite ženskih ljudskih prava. Nakon povijesnog pregleda razvoja ideje ljudskih prava općenito i ženskih ljudskih prava posebno, ukazuje se na rascjep koji još uvijek postoji između normativnog i činjeničnog, tj. identificiraju se glavna područja diskriminacije i subordinacije žena kako u javnom tako i u privatnom životu. Taj rascjep omogućavaju i podržavaju rodni stereotipi koji se opravdavaju kulturnom i religijskom tradicijom. U sljedeća tri poglavlja se dekonstruira nastanak i religijska (ne)opravdanost upravo tih rodnih stereotipa sa stajališta triju vjerskih zajednica: katoličke, pravoslavne i islamske. Sva tri poglavlja imaju istu strukturu i isti metodološki pristup. Zadane teme: dostojanstvo žene, teorije rodnih odnosa, rodni odnosi u braku i obitelji, rodni odnosi u javnom životu te posljedice rodnih teorija na mirotvorstvo i djelovanje žene u izgradnji mira, osvjetljavaju se na temelju svetih tekstova i različitih teoloških tradicija. Ovakav pristup omogućava spoznaju na koji način i pod kakvim utjecajima je došlo do konstrukcije rodnih identiteta u okviru pojedine vjerske zajednice te o mogućnostima njihove „dekonstrukcije“. Očiti su i međusobni utjecaji između pojedinih vjerskih tradicija kao i isprepletenost filozofskih, teoloških i kulturoloških utjecaja na nastanak rodnih stereotipa. Posebnost ove studije u odnosu na slične radove u kojima se propituje odnos vjerskih zajednica u vezi sa ženskim ljudskim pravima je višestruka. Kao prvo, ne analiziraju se samo učenja ili zakonski propisi pojedinih vjerskih zajednica o ljudskim pravima žena već i ustanove i razne inicijative koje u okviru vjerskih zajednica promoviraju ljudska prava žena. Kao drugo, sa stajališta vjere se analizira cijeli niz pitanja koja su relevantna za ljudska prva žena: od priznanja njihova dostojanstva do primjene toga priznanja na svim područjima javnog i privatnog života. Kao treće, ne analizira se stav samo jedne vjerske zajednice već triju vjerskih zajednica koje su dominantne na jednom određenom geografskom području, odnosno u Bosni i Hercegovini. Premda se o odnosu katoličanstva, pravoslavlja i islama prema ljudskim pravima žena piše zasebno, poštujući posebnosti svake vjerske tradicije, uključujući i jezik u koji se svaka od tih vjerskih zajednica na području BiH inkulturirala, ujednačena struktura rada i metodologija omogućuju uočavanje zajedničkih stavova i međusobnih utjecaja. Osnovni cilj rada bio je pokazati mogućnost dijaloga između civilnog i vjerskog sektora, pomirenja religijskog i građanskog koncepta ljudskih prava u pogledu priznanja i primjene ženskih ljudskih prava te zajedničkog djelovanja na razgradnji spolnih stereotipa kao preduvjeta uspostave pravednijih rodnih odnosa na svim područjima ljudskoga života.

dostojanstvo; ljudska prava; univerzalizam; kulturni relativizam; teološka antropologija žene; teorije spolova; porodica; obrazovanje; javni život; žene; izgradnja mira; islam; pravoslavlje; katoličanstvo

Knjiga je pisana na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.