engleski

Influence of body condition score, age and erlier reproductive performance on reproductive efficiency of lipizzan horses

Važnost postupanja s rasplodnom kobilom neposredno prije pripusta kao i niz tehnika čija je svrha poboljšati reproduktivnu učinkovitost datiraju još iz antičkih vremena. Stari arapski zapisi, pronađeni i opisani na prijelazu 19. u 20. stoljeće opisuju kako su arapi umarali svoje kobile prije pripusta kako bi im poboljšali reproduktivnu učinkovitost. Smatralo se da kombinacija radnog opterećenja i restrikcija hrane imaju pozitivne učinke na plodnost kobila. Tako Law J. (1916) opisuje stare arapske tehnike izgladnjivanja i umaranja kobila u svrhu smirivanja pretjeranih kontrakcija i sekrecije maternice a u svrhu poboljšanja plodnosti. Ta je teorija u potpunosti zanemarena tijekom 20. stoljeća kada je konj od radne životinje postao ljubimac ili pak životinja koja se koristi za različite sportove i hobije. S etičkog je stajališta nedopustivo izgladnjivati kobile na način kako su to radili arapi, ali je istovremeno zanimljivo pokušati pronaći mehanizam kojim su postizali porast plodnosti u svojih kobila, koristeći moderne znanstvene metode, pri čemu bi se isti, uz određene modifikacije u korist dobrobiti životinja, mogao koristiti i danas, u svrhu poboljšanja plodnosti.U ovom radu biti će razmatran utjecaj pasmine, pariteta i dobi na uspješnost rasplodne sezone i postotak koncepcije na ergeli konja lipicanske pasmine, te će biti uspoređen sa ergelom konja pasmine engleski punokrvnjak koja je vođena po istom protokolu. U tu smo svrhu iskoristili činjenicu da su usred niza nesretnih okolnosti kobile iz ergele Lipik tijekom domovinskog rata višekratno preseljavane te su do povratka u Hrvatsku živjele u izrazito stresnim i teškim okolnostima koji su im ozbiljno ugrozili život i zdravlje a pri tome se odrazili i na tjelesnu kondiciju. Potom su vraćene u matičnu štalu i počeo je njihov oporavak. Pri tome smo primjetili da su se unatoč lošoj tjelesnoj kondiciji lagano vratile u rasplod i dale izvrsne rezultate, svega nekoliko mjeseci nakon povratka iz statusa ekstremnog gladovanja. Stoga je jedan od ciljeva ovog rada bio utvrditi da li je nagla promjena u tjelesnoj kondiciji utjecala na plodnost u kobila lipicanske pasmine. Stoga smo kao kontrolnu skupinu uzeli ergelu engleskog punokrvnjaka na kojoj su kobile bile sličnog dobnog sastava i također nešto lošije tjelesne kondicije, kako bismo pobliže razmotrili koji su sve faktori utjecali na plodnost na obje ergele.Naime, obje skupine kobila su nježne konstitucije, pri čemu su kobile pasmine lipicanac naglo iz izrazito loših prešle u dobre uvjete držanja i kvalitetnu hranidbu, dok su kobile pasmine engleski punokrvnjak održavane u optimalnoj rasplodnoj kondiciji za tu pasminu, kombinacijom rada i umjerene ali odgovarajuće hranidbe. Svrha rada bila je utvrditi kako su se dob i ranije korištenje u rasplodu odrazili na njihovu rasplodnu učinkovitost te da li je nagla promjena u tjelesnoj kondiciji utjecala na plodnost u kobila lipicanske pasmine odnosno, u kolikoj mjeri se radi o pasminskom svojstvu. MATERIJALI I METODE Za istraživanje su korištene dvije ergele kobila na području Republike Hrvatske koje su praćene tijekom i neposredno nakon završetka rasplodne sezone. Na jednoj ergeli praćene su 32 rasplodne kobile pasmine lipicanac a na drugoj 24 kobile pasmine engleski punokrvnjak. Na obe ergele rađeno je prema jedinstvenom protokolu. Protokol je složen prema austrijskom modelu koji se već godinama koristi za praćenje ergele lipicanaca Piber modificiranom prema protokolu koji se u Velikoj Britaniji koristi za praćenje kobila pasmine engleski punokrvnjak na Equine Fertility Unit u Newmarketu. Kobile su praćene tijekom pripreme za rasplodnu sezonu, te tijekom sezone tjeranja i pripusta. Sve kobile su se tijekom rasplodne sezone uredno tjerale što je potvrđeno vizualnim praćenjem ponašanja kobila, pokušavanjem te transrektalnim i ultrazvučnim pregledima.Ultrazvučno je potvrđena ovulacija te zabilježen broj skokova po svakoj pojedinoj kobili. Kobile su ponovno pregledane dvokratno: prvi put 15-21 dan nakon posljednjeg pripusta i potom 35-40 dana nakon pripusta. Zbog realnije procjene rezultata kobile smo obzirom na dob podijelili u dvije skupine: kobile od 5-15 godina te kobile starije od 15 godina. Sve kobile koje su bile pozitivne u oba pregleda smatraju se gravidnima, dok su sumnjive pregledane još jednom, prema rasporedu dolazaka stručnjaka na ergelu. Na kraju su uzeti rezultati ultrazvučnih pregleda za sve kobile obuhvaćene istraživanjem i određen je ukupan broj gravidnih kobila za obe ergele. Rezultati su potom analizirani s obzirom na pasminu, dobni sastav i paritet kobila. REZULTATI Preliminarni rezultati rasplodne sezone na ergeli lipicanaca uvelike prelaze očekivanja i predviđanja bazirana na činjenici da su kobile nepovoljne dobne strukture i relativno nedavno vraćene iz ekstremno loših uvjeta. Na osnovi dva ultrazvučna pregleda (15-21 dan od skoka i 35-45 dan od skoka) utvrdili smo da od ukupno 6 kobila starijih od 5 godina, njih 5 je koncipiralo i to pretežito već u prvom manifestnom estrusu. Od ukupno 26 kobila u dobi od 5 do15 godina koncipirale su ukupno 24 dok su se dvije preganjale. Smatramo da je kod te dvije kobile došlo do embrionalne smrtnosti jer je rana dijagnostika gravidnosti dala pozitivan rezultat. Preliminarni rezultati rasplodne sezone na ergeli engleskih punokrvnjaka ne prelaze očekivane okvire. U skupini od 14 kobila u dobi od 15-20 godina, ukupno ih je koncipiralo 8 odnosno 58%, dok je od preostalih 10 u skupini od 5-15 godina koncipiralo 9 (90%). Zbirni rezultati za obje ergele uspoređeni s podatcima iz literature, prikazani su u tablici 1. Tablica 1. Sumarni prikaz rezultata rasplodne sezone i postotak koncepcije za naše istraživanje i relevantnih izvora literature Uzgoj Kobile 5-15 god. Kobile >15 god. Postotak koncepcije 5-15 god Postotak koncepcije >15 god Lipicanke u našem istraživanju 26 6 92, 3% 84% Engl. Punokrvnjaci u našem istraživanju 10 14 90% 58% Lipicanke (Batarelo) 79 14 88% 46% Engl. Punokrvnjaci (Allen i sur.) 1108 146 87, 9% 73, 6% RASPRAVA Uz neospornu važnost koju način vođenja i protokol praćenja rasplodne sezone imaju na ukupan postotak koncepcije a potom i ždrijebljenja na pojedinoj ergeli, sigurno je da je riječ o promjenjivoj varijabli. Naime, kako navodi Amann (2006) u idealnim uvjetima koji uključuju optimalne uvjete držanja, visoku razinu profesionalne brige za rasplodne pastuhe i kobile te brižljivu selekciju s obzirom na ranije korištenje u rasplodu, očekivani postotak koncepcije jako varira i iznosi 68%-95%. Pri tome veliku ulogu ima i utjecaj pasmine kao i njena udomaćenost na pojedinom području. Tako Sukalić i sur. (2000) koji su pratili rezultate rasplodne sezone na svim kobilama pasmine engleski punokrvnjak u Hrvatskoj, tvrde kako se plodnost kobila vrlo razlikuje ovisno o tome radi li se o novo uvezenim ili već adaptiranim grlima. Oni su nakon dva mjeseca i dva ultrazvučna pregleda dijagnosticirali gravidnost u 72, 97% kobila u uzgoju adaptiranom na naše uvjete. Zanimljivo je napomenuti da je veći dio kobila pasmine engleski punokrvnjak obuhvaćenih našim istraživanjem bio obuhvaćen Sukalićevim istraživanjem prije desetak godina. Kako smo mi dobili pozitivnu dijagnostiku gravidnosti u 58, 34% slučajeva, smatramo da je unatoč dobrom managementu, utjecaj dobi odigrao važnu ulogu i doveo do navedene razlike. Do sličnih je zaključaka došao i Allen sa sur. (2006) koji je pratio reprodukciju na cjelokupnom uzgoju engleskih punokrvnjaka u Velikoj Britaniji tijekom 2005 godine. On je nakon dva pregleda zabilježio prosječan postotak koncepcije od 87, 9% za kobile starosti 8-18 godina i 73.6% za kobile starije od 18 godina. Zanimljivo je da slična pojava nije bila ni izbliza tako izražena na uzgoju lipicanaca. Naime, prosječan postotak koncepcije u našem istraživanju u skupini kobila starijih od 15 godina iznosio je 84%, dok je u dobnoj skupini od 5 do 15 godina iznosio 92, 3%, što ne predstavlja značajniju razliku. Do suprotnih je zaključaka došao Batarelo (1977) koji je u svom radu pratio postotak koncepcije na ergeli lipicanaca te dobio ukupan postotak gravidnosti za skupinu 5-15 godina od 88%, što je slično našim rezultatima. No on je u svom radu pratio kobile starosti 3 do 20 godina, pri čemu je primjetio da plodnost kobila nakon 11. godine života opada za 50% Do sličnih su rezultata došli Heidler i sur. (2003) koji su pratili uspjeh koncepcije na ergeli Piber. Kobile u njihovom istraživanju bile su starosti 6-23 godine a koncipiralo ih je 86% pri čemu je dob kobile bila obrnuto proporcionalna vjerojatnosti da će koncipirati tijekom sezone. Prema Batarelu (1977) optimalna dob za koncepciju kobila iznosi 5-10 godina. Pri tome je izuzetno važna i dob kod prve koncepcije pa tako Čačić i sur. (2002) koji su uspoređivali reprodukcijske karakteristike čistokrvnih lipicanskih kobila s lipicanskim kobilama nepotpunog podrijetla zaključuju kako su lipicanske kobile koje su ranije uvedene u rasplod u pravilu plodnije u poodmakloj dobi (nakon 15. godine života). Navedene tvrdnje mogu potkrijepiti i naši rezultati jer se izvanprosjecni rezultati u ovom radu za kobile starije od 15 godina mogu objasniti njihovim ranijim uvođenjem u rasplod, za razliku od kobila iz dobne skupine 5.-15. godina koje su mahom uvedene u rasplod tek u našem istraživanju odnosno u dobi od 7 ili više godina. Pri tome je vrlo bitan i utjecaj pasmine, koji je direktno povezan s iskorištavanjem kobila. Naime, lipicanke se uglavnom vrlo rano uvedu u rasplod ali rasplodni pastusi su u prosječno stariji nego što je to slučaj s primjerice engleskim punokrvnjacima. Engleski punokrvnjaci su ujednačeniji po dobnom sastavu, dok kobile i pastusi relativno kasno ulaze u rasplod, tek nakon što su se dokazali na trkačoj stazi. Naime, kako je već navedeno, u radu kojeg su objavili Heidler i sur. (2003) prosječna dob lipicanskih kobila na ergeli Piber iznosi 6-23 godine dok Allen i sur. (2006) navode kako je prosječna dob rasplodnih kobila pasmine engleski punokrvnjak u Velikoj Britaniji tijekom 2005 godine iznosila 3-18 godina. Kako u ovom radu nije razmatran utjecaj pastuha, njihovu dob nismo detaljnije razmatrali ali ako uzmemo u obzir činjenicu da se rasplodni lipicanski pastusi Španjolske škole jahanja školuju do 10. godine života a tek se onda mogu dokazati u sportu, dok se za engleske punokrvnjake koji već kao dvogodci ulaze u sport vrlo brzo zna da li će biti rasplodne životinje te su sa 5 godina su već prestari da bi se takmičili. Stoga je dobni omjer korištenih pastuha sličan onome u kobila, odnosno lipicanski pastusi se u rasplod uvode značajno stariji od pastuha pasmine engleski punokrvnjak. Stoga ne mogu popraviti dobne omjere unutar dvije pasmine korištenih kobila, već ih dodatno naglašavaju. S obzirom na objektivno stresne i teške uvjete u kojima su živjele rasplodne kobile lipicanske pasmine do povratka uzgoja na matičnu ergelu, očigledno je da je razlika u plodnosti i otpornosti između lipicanaca i engleskih punokrvnjaka ogromna i iziskuje daljnja istraživanja u podjednakim uvjetima. Relativno brz oporavak uzgoja i izvanredna reproduktivna učinkovitost može se djelomično objasniti razlikama u mehanizmu lučenja hormona leptina, što su u svom radu opisali Cebulj-Kadunc i sur. (2007). Kao što je poznato hormon leptin izravno povezuje tjelesnu kondiciju životinje s njenim reprodukcijskim statusom. Drugim riječima, što kobila ima više masnih stanica, to će imati i više leptina u krvi. Ipak, riječ je donekle i o pasminskom svojstvu. Kadunc i sur. (2007) su utvrdili kako postoje značajne razlike u lučenju hormona leptina između engleskih punokrvnjaka i lipicanaca što rezultira razlikama u ulasku u pubertet. Tako engleske punokrvne ždrebice ulaze u pubertet u dobi od 12-14 mjeseci, dok lipicanke ulaze u pubertet tek sa 25 mjeseci. Stoga ih je pogodnije kasnije uvesti u rasplod a istovremeno su otpornije na vanjske nepovoljne čimbenike kao što je nedostatak hrane, stres i slično. Također začuđuju izuzetno dobri rezultati za lipicanske kobile starije od 15 godina gdje je razlika u plodnosti s obzirom na dob značajno slabija od rezultata dobivenih na rasplodnim kobilama pasmine engleski punokrvnjak. S obzirom na činjenicu da su sve rasplodne kobile starije od 15 godina u našem istraživanju relativno rano uvedene u rasplod, za razliku od mladih kobila u uzgoju koje posljednjih 4 godine nisu uvodjene u rasplod, pa u skupini do 15 godina dominiraju nulipare životinje. Stoga je moguće objašnjenje da utjecaj pariteta predominira nad utjecajem dobi na stvaranje senilnih promjena na maternici i utječe na ukupan postotak koncepcije. Do sličnog je zaključka došla i Prvanović sa sur. (2007) koja je utvrdila da kod sanskih i burskih koza utjecaj pariteta predominira nad utjecajem dobi i pasmine na ukupan postotak koncepcije tijekom rasplodne sezone. Navedenu tvrdnju možemo dodatno potkrijepiti i rezultatima na ergeli engleskih punokrvnjaka, na kojoj su sve kobile bile pluripare a došlo je do značajnog pada postotka koncepcije u skupini kobila starijih od 15 godina. Navedenu pojavu opisali su Lefranc i sur.(2007) koji su proučavali pojavu senilnih promjena na maternici te ustvrdili kako je donekle riječ o pasminskom svojstvu direktno povezanim s ranozrelošću, odnosno kasnozrelošću pasmine a time indirektno i sa paritetom. Engleski punokrvnjaci kao izrazito ranozrela pasmina, vrlo su osjetljivi na utjecaj dobi na plodnost, dok kod lipicanaca to očigledno nije toliko izraženo. To se slaže za zaključcima do kojih su došli Allen i sur. (2006) koji navode kako je u optimalnim uvjetima dob kobila pasmine engleski punokrvnjak dominantni limitirajući čimbenik koji određuje ukupan postotak gravidnosti nakon sezone u pojedinom uzgoju. Naravno, vrlo je bitan i utjecaj pastuha, ali kako su svi navedeni autori promatrali velike uzgoje u kojima su u rasplodu korišteni različiti pastusi provjerene plodnosti a ista je situacija bila i na obje ergele u ovom istraživanju, utjecaj pastuha na rezultate rasplodne sezone nije razmatran u ovom radu. Na osnovi svega navedenog razvidno je kako period gladovanja povoljno utječe na postotak koncepcije u uzgoju, pod uvjetom da ne traje predugo te da se životinje potom vrate u povoljne uvjete držanja. Jednako tako potrebno je dodatno istražiti mehanizme sekrecije leptina u kobila pojedinih pasmina, koji predstavlja direktnu vezu između tjelesne kondicije i rasplodne sposobnosti konja, kako bi se mogao iznaći humani tretman kojim bi se iskoristio navedeni pozitivni utjecaj privremenog pada tjelesne kondicije, a koji ne bi ugrozio dobrobit životinja. Preduvjet je naravno iskoristiti ostale pozitivne utjecaje koje možemo primijeniti (dobar menagement, pravovremeno uvodjenje u rasplod, adekvatan dobni sastav kobila i pastuha) kako bismo postigli puni reproduktivni kapacitet uzgoja.

lipizzan horse; BCS; leptin; reproductive efficiency

nije evidentirano