hrvatski

Demografski gubici Ličko-senjske županije u Domovinskom ratu

Prema nizu relevantnih demografsko-statističkih podataka i pokazatelja, Ličko-senjsku županiju danas ubrajamo među one hrvatske županije i krajeve koji imaju vrlo nepovoljna demografska kretanja. To se ponajprije očituje u izrazitoj ukupnoj i prirodnoj depopulaciji, poodmaklom procesu demografskog starenja te u gotovo posvemašnjem prostornom populacijskom pražnjenju koji je doveo do značajnog demografskog osiromašenja i pojave svojevrsne demografske subekumene (polupustoši), koja karakterizira sve veće dijelove Ličko-senjske županije. Među važnije determinante nepovoljnih trendova i procesa u kretanju i razvoju stanovništva Ličko-senjske županije unatrag gotovo dva desetljeća treba, dakako, uključiti demografske gubitke i posljedice srbijanske oružane agresije. Ratove i ratna stradanja/razaranja ubrajamo u skupinu vanjskih ili ne-demografskih čimbenika depopulacijskih procesa. Kao takvi oni su više nego bitan destabilizacijski činitelj kretanja i razvoja stanovništva na nekom prostoru. Ličko-senjska županija je zbog svoje geo-prometne i geo-strategijske važnosti bila jednom od važnijih ciljeva agresora, pa su se tijekom cijelog Domovinskog rata na njezinom području vodile brojne vojne akcije i operacije. Veliki dio županije je u razdoblju od 1991. do 1995. godine bio okupiran i u sastavu Republike Srpske Krajine. Izravni i migracijski demografski gubitci su u odnosu na prijeratni broj stanovnika u županiji iznad-prosječno visoki. Prisilne migracije (prognaništvo/izbjeglištvo) su, uz poginule i nestale tijekom rata, najznačajnije kategorije demografskih gubitaka, s dalekosežnim posljedicama po sadašnji i budući demografski razvoj Ličko-senjske županije.

Ličko-senjska županija; Domovinski rat; demografski gubici

nije evidentirano