hrvatski

Određivanje koncentracije tragova metala u prirodnim vodama i sedimentima

Tragovi metala su vrlo važan parametar vodenog okoliša jer su dio živog svijeta tog ekosustava. Cink i bakar su esencijalni elementi pa prisutni u tragovima imaju važnu ulogu u fiziološkom funkcioniranju živih organizama i reguliranju mnogih biokemijskih procesa. Isti metali prisutni u povećanim koncentracijama mogu imati različite toksične efekte na različite organizme, a time posredno i na ljude. Živa, kadmij i olovo toksični su već pri vrlo niskim koncentracijama. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao i Europska Unija u nizu Direktiva koje reguliraju vodno gospodarstvo, a s kojima će biti usklađeni svi nacionalni zakoni i podzakonski akti koji se odnose na vodne resurse, posebno naglašavaju ekotoksičnost tih elemenata i označeni su kao "crni" metali tj. kao izrazito toksični. Nakon usklađivanja nacionalnog zakonodavstva o vodnom gospodarstvu s EU direktivama slijedi i primjena istog pa je nužno ispuniti sve preduvjete kako bi se ono uspješno provodilo. Provođenje će neosporno uključivati praćenje stanja svih vrsta voda i sedimenata, s obzirom na brojne relevantne parametre uključujući i koncentracije ekotoksičnih metala. Praćenje (monitoring) tragova metala u prirodnim vodama osigurava uočavanje povećanja njihove koncentracije uzrokovane uglavnom ljudskim utjecajem odnosno antropogenim zagađenjem/onečišćenjem, ali i smanjenja zbog fizičko-kemijskih procesa (precipitacije ili akumulacije u bioti prisutne u ekosustavima voda). Određivanje "nultog", odnosno trenutnog stanja ima ključnu važnost u praćenju stanja kvalitete vodenog okoliša s obzirom na metale. Kako bi to praćenje stanja voda i sedimenata s obzirom na koncentracije metala, u Republici Hrvatskoj bilo što kvalitetnije, treba utvrditi optimalne metode uzorkovanja, obrade uzoraka i primjene odgovarajućih analitičkih tehnika kojima se mogu određivati točne koncentracije ekotoksičnih metala u prirodnim vodama i sedimentima. Metali adsorbirani na čestice unutar vodene faze talože se na dno, što ima za posljedicu znatno povećanje njihove koncentracije u sedimentima. Pod određenim fizičko-kemijskim uvjetima, tragovi metala unutar sedimenta mogu ponovo prijeći u vodenu fazu te time uzrokovati sekundarno zagađenje. Metali u prirodnim vodama raspodijeljeni su na otopljene te koloidne i suspendirane oblike. Odnos navedenih oblika ovisi o prirodi samog metala, ali i o sastavu prirodne vode. Prema tome, potencijalna toksičnost metala te mogućnost njegovog uklanjanja iz vodenog stupca ovisit će o kemijskim vrstama i fizičkim oblicima metala. Tijekom 2007/08. godine djelatnici Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda i Instituta „Ruđer Bošković“ radili su na Projektu „Određivanje koncentracija tragova metala u prirodnim vodama i sedimentima“. Za potrebe osposobljavanja suradnika Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda, radilo se na uzorkovanju, obradi uzoraka i interkalibracijskim mjerenjima koncentracija tragova metala u uzorcima voda i sedimenata i to na području grada Zagreba (rijeka Sava, Medvednički potoci), Karlovačke (Kupa, Korana, Mrežnica), Međimurske (Drava) i Primorsko-goranske županije (luka Rijeka). Cilj Projekta: Temeljni cilj Projekta «Određivanje koncentracija tragova metala u prirodnim vodama i sedimentima» je osposobljavanje suradnika Glavnog vodnogospodarskog laboratorija (GVL) Hrvatskih voda za uzimanje uzoraka površinskih i dubinskih sedimenata te vodenog stupca iznad njih, obradu uzoraka sedimenata i za točno određivanje koncentracija ekotoksičnih metala u vodi i sedimentima. Kroz uspoređivanja koncentracija tragova metala u različitim vodenim ekosustavima mjerenih različitim analitičkih tehnikama, usavršavat će se metode koje će dati točne vrijednosti prirodnih koncentracija ekotoksičnih metala u vodi i sedimentima.

Tragovi metala; sedimenti; prirodne vode

nije evidentirano