Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 437263

Hrvatski zbjegovi u Egipat 1943.-1946.


Bratanić, Mateo
Hrvatski zbjegovi u Egipat 1943.-1946. 2009., doktorska disertacija, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Zadar


Naslov
Hrvatski zbjegovi u Egipat 1943.-1946.
(Croatian exodus to Egypt 1943-1946)

Autori
Bratanić, Mateo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
11.12

Godina
2009

Stranica
250

Mentor
Kozličić, Mithad

Ključne riječi
Zbjegovi ; Drugi svjetski rat ; partizanski pokret ; Saveznici ; Italija ; Egipat ; logori ; repatrijacija
(Refugees ; World War II ; partisan movement ; Allies ; Italy ; Egypt ; camps ; repatriation)

Sažetak
U ovoj disertaciji obrađuje se proces hrvatski zbjegova u Egipat u razdoblju od 1943. pa do 1946. godine. Jedinstvena je to pojava u hrvatskoj povijesti, kada uslijed ratnih operacija preko 34 tisuće ljudi s istočne obale Jadrana kreće u izbjeglištvo prema Italiji, i dalje prema Egiptu. Disertacija je napisana korištenjem domaćih i inozemnih izvora kako bi se dobila zaokružena slika ovog procesa. Proces zbjegova se promatra s vojnog, političkog, društvenog i kulturnog aspekta. Rad je strukturiran kronološki, prateći hrvatske zbjegove od uzroka i pojave kretanja, preko prolaska i smještaja kroz Italiju, pa sve do boravka u Egiptu. Središnji dio disertacije započinje poglavljem u kojemu se daje slika međuratnog razdoblja u Europi i Kraljevini Jugoslaviji. Posebna se pozornost posvećuje onim geografskim područjima na kojima će se vršiti tijek hrvatskih zbjegova. Pojava zbjegova se promatra kao rezultat vojne situacije na istočnom Jadranu uslijed kapitulacije Italije i novih njemačkih prodora. U takvom kontekstu promatra se uloga partizanskog pokreta i suradnja sa Saveznicima, koja će doprinijeti odluci da se zbjegovi sklanjaju na zapadnu obalu Jadrana, tj. u južnu Italiju. U poglavlju se analiziraju pokreti zbjegova, pravci kretanja i uloga otoka Visa kao odredišne točke s koje se zbjegovi upućuju u Italiju. Sljedeće poglavlje prati djelovanje hrvatskih zbjegova u južnoj Italiji. Zapažaju se dva razdoblja tog djelovanja: tranzitno razdoblje i razdoblje stalnog boravka. Tranzitno razdoblje je obilježilo prvu polovicu 1944. god. a ispunjeno je pokretima zbjegova kroz Italiju i upućivanjem prema novoj destinaciji - Egiptu. Uz pomoć Saveznika organizirani su brodski transport Sredozemljem kako bi se veliki broj izbjeglica uputio na novu destinaciju gdje će biti stvoreni uvjeti za dugotrajniji boravak. Određeni broj izbjeglica se trajnije zadržava u Italiji u nekoliko logora što se analizira u nastavku poglavlja o Italiji. Najopsežniji dio disertacije obuhvaća analizu života hrvatskih zbjegova u Egiptu. U razdoblju od veljače 1944. pa do ožujka 1946. promatra se aktivnosti i boravak izbjeglica u nekoliko egipatskih logora. Struktura središnjeg poglavlja se može podijeliti na dva dijela. U prvom djelu stavlja se naglasak na dolazak zbjegova, administraciju logora, političke i društvene prilike. Promatra se upravljanje logorima kroz djelovanje Saveznika na vanjskoj razini i Centralnog odbora zbjega unutar logora. U drugom djelu pozornost se usmjerava svakodnevici logorskog života. Daje se fizički opis logora, šatora i ostalih objekata iz svakodnevne upotrebe. Zatim se prelazi na izlaganje o djelovanju pojedinaca i grupa u logorima. Daju se primjeri iz svakodnevnog života, izlažu se ljudske priče i sudbine. U nastavku se svakodnevica promatra kroz nekoliko aspekata. Na prvom mjestu je rad, a zatim slijedi prosvjeta, kultura, i vjerski život. Kroz sve te aspekte analiziraju se postignuća hrvatskih zbjegova, način kako se ispunjavalo vrijeme čekajući povratak u domovinu. U posljednjem dijelu poglavlja o Egiptu analiziraju se zdravstvene prilike u logorima, utjecaj krajobraza na izbjeglice, iznose se podaci o bolestima i načinu kako se pristupalo zdravstvenoj zaštiti. Proces repatrijacije tema je pretposljednjeg poglavlja središnjeg dijela disertacije. Uslijedio je po oslobođenju Dalmacije u jesen 1944. godine.. Na prvom mjestu analizira se proces repatrijacije iz Italije koji se vrši u razdoblju od studenog 1944. do veljače 1945., koji je relativno jednostavno protekao. Repatrijacija iz Egipta pretvorila se u dugotrajan proces koji je potrajao od travnja 1945. do ožujka 1946. godine. U 19. transporata, praćeni brojim nedaćama, u domovinu se vratila većina izbjeglica. Sjećanja živućih izbjeglica na dane izbjeglištva u Drugom svjetskom ratu tema su posebnog poglavlja. U njemu se analiziraju točke sjećanja, tj. one slike iz prošlosti zbjegova koje čine, zajedničko kolektivno sjećanje na hrvatske zbjegove u Egiptu više od šest desetljeća od kraja tog procesa. Na kraju disertacije daju se zaključna razmatranja, popisi izvora, literature i kratica, kao i nekoliko tabličnih, kartografskih i slikovnih priloga. Značenje ove disertacije je u tome što je ovo prava integralna povijest hrvatskih zbjegova u Egipat u Drugom svjetskom ratu, koja uključuje povijest kao događajnicu, i povijest kao problem, tj. namjeru da se prikažu svi važni događaji iz procesa zbjegova, ali da ih se analizira i obrazloži korištenjem metoda historijske profesije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
269-2690754-0755 - Razvitak pomorstva i geografskih spoznaja na hrvatskom Jadranu (Mithad Kozličić, )

Ustanove
Sveučilište u Zadru

Autor s matičnim brojem:
Mateo Bratanić, (238166)