hrvatski

Slunjsko-plitvički kraj: odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora

Slunjsko-plitvički kraj predstavlja kontaktni prostor dviju hrvatskih županija: Karlovačke i Ličko-senjske. U teritorijalno-administrativnom smislu definira se kao prostor grada Slunja te općina Cetingrad, Plitvička Jezera, Rakovica i Saborsko. Promatrani prostor nalazi se na krškoj podlozi koja je zbog svojih geološko-hidrološko-pedoloških specifičnosti kao i geomorfoloških karakteristika, u prošlosti negativno determinirala kretanje stanovništva i razvoj naseljenosti. Cijeli promatrani prostor ima prevladavajuća ruralna obilježja i periferno je položen u odnosu na županijska središta (Karlovac i Gospić) te je kao takav dio negativnog pola populacijskog, ekonomskog i regionalnog razvoja Hrvatske. Začetci duboke demografske krize u tom prostoru datiraju iz prve polovice 20. stoljeća. Tijekom 1990-ih godina već postojeće negativne demografske prilike dodatno su pogoršane srbijanskom oružanom agresijom. Cjelokupni tematizirani prostor pretrpio je znatne ljudske žrtve, migracijske gubitke i materijalna razaranja. Po oslobođenju, započinje proces obnove koji teče sporo i s brojnim poteškoćama. Zbog prisutnosti dugotrajnih, vrlo negativnih demografskih procesa, čija su glavna obilježja depopulacija (ukupna, prirodna i emigracijska) i starenje stanovništva, taj je prostor izgubio vlastiti demografsko-revitalizacijski potencijal. Populacijsko obnavljanje Slunjsko-plitvičkog kraja nije provedivo bez primjene sustavnih poticajnih mjera demografske obnove i gospodarskog oporavka. Demografska obnova mora, uz pronatalitetne mjere, svakako obuhvatiti i poticanje naseljavanja mladog, pretežito visoko-obrazovanog stanovništva.

Karlovačka županija; Ličko-senjska županija; Slunjsko-plitvički kraj; depopulacija; starenje stanovništva; Domovinski rat; ratna stradanja

nije evidentirano