Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Nematode kao bioindikatori stanja i promjena u agroekosustavima (CROSBI ID 557193)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Brmež, Mirjana ; Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Majić, Ivana ; Benković-Lačić, Teuta ; Pribetić, Đanfranko Nematode communities as bioindicators of changes in agroecosystem conditions / Nematode kao bioindikatori stanja i promjena u agroekosustavima // Zbornik sažetaka 10. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković-Cifrek Željka et al. (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2009. str. 265-266

Podaci o odgovornosti

Brmež, Mirjana ; Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Majić, Ivana ; Benković-Lačić, Teuta ; Pribetić, Đanfranko

hrvatski

Nematode kao bioindikatori stanja i promjena u agroekosustavima

Nematodes are present in all type of soils, and all soil processes affect nematode communities. They are very good bioindicators of changes in agroecosystem. The aim of this investigation was to determine the changes in nematode communities’ structure after anthropogenic disturbances such as mechanical, chemical and combined disturbances (mechanical + chemical) including differences between the treatments with and without any anthropogenic influences. Research was conducted in the year 2000 and 2001, on the area of Osijek and Kneževo. The sampling was done before and after any disturbances caused by anthropogenic factor. The most disturbed nematode communities were determined in treatments with mechanical and in those with mechanical + chemical disturbances. Effect of mechanical and chemical disturbance showed differences in occurrence of some genera. Poplar treatment had greater number of genera (35) than arable agricultural land (29). Nematode community’s structure can reflect and distinguished the changes caused by anthropogenic factor. Nematode su prisutne u svim tlima i svi procesi koji se odvijaju u tlu, izravno utječu na zajednice nematoda, a one među prvima reagiraju na promjene. Budući je nematode moguće svrstati po različitim kriterijima, pogodni su bioindikatori stanja i procesa koji se odvijaju u tlu. Promjene u strukturi zajednice nematoda u agroekosustavima nastaju uslijed više čimbenika, a jedan od njih je i antropogeni utjecaj, tj. uplitanje čovjeka u agroekosustav. Cilj rada je utvrditi promjene koje nastaju u agroekosustavima pod antropogenim utjecajem koristeći zajednice nematoda, te utvrditi učinak: mehaničkog uznemirenja (oranje, kultivacija) na zajednice nematoda, kemijskog uznemirenja tla (gnojidba, herbicidi, insekticidi), mehaničkog i kemijskog uznemirenja zajedno, te utvrditi razlike u agroekosustavu sa i bez antropogenog utjecaja. Istraživanja su provedena na području Osijeka i Kneževa, 2000. i 2001. godine. Uzorkovanje nematoda vršeno je prije i poslije uznemirenja zajednice nematoda. Utvrđena je najveća promjena zajednica nematoda pri mehaničkim uznemirenjima, te u mehaničkim + kemijskim uznemirenjima. Kemijsko uznemirenje rezultiralo je manjim učinkom nego mehaničko. Uslijed mehaničkog i kemijskog uznemirenja zajednice nematoda, mijenjala se i struktura rodova. U ekosustavu bez antropogenog utjecaja (topolik) utvrđen je veći broj rodova (35) u odnosu na oranična tla (29), te i veći broj predatora. Rezultati istraživanja ukazuju kako su nematode dobri pokazatelji stanja i promjena u agroekosustavima.

zajednica nematoda ; bioindikatori ; uznemirenje tla ; agroekosustav

nije evidentirano

engleski

Nematode communities as bioindicators of changes in agroecosystem conditions

Nematodes are present in all type of soils, and all soil processes affect nematode communities. They are very good bioindicators of changes in agroecosystem. The aim of this investigation was to determine the changes in nematode communities’ structure after anthropogenic disturbances such as mechanical, chemical and combined disturbances (mechanical + chemical) including differences between the treatments with and without any anthropogenic influences. Research was conducted in the year 2000 and 2001, on the area of Osijek and Kneževo. The sampling was done before and after any disturbances caused by anthropogenic factor. The most disturbed nematode communities were determined in treatments with mechanical and in those with mechanical + chemical disturbances. Effect of mechanical and chemical disturbance showed differences in occurrence of some genera. Poplar treatment had greater number of genera (35) than arable agricultural land (29). Nematode community’s structure can reflect and distinguished the changes caused by anthropogenic factor. Nematode su prisutne u svim tlima i svi procesi koji se odvijaju u tlu, izravno utječu na zajednice nematoda, a one među prvima reagiraju na promjene. Budući je nematode moguće svrstati po različitim kriterijima, pogodni su bioindikatori stanja i procesa koji se odvijaju u tlu. Promjene u strukturi zajednice nematoda u agroekosustavima nastaju uslijed više čimbenika, a jedan od njih je i antropogeni utjecaj, tj. uplitanje čovjeka u agroekosustav. Cilj rada je utvrditi promjene koje nastaju u agroekosustavima pod antropogenim utjecajem koristeći zajednice nematoda, te utvrditi učinak: mehaničkog uznemirenja (oranje, kultivacija) na zajednice nematoda, kemijskog uznemirenja tla (gnojidba, herbicidi, insekticidi), mehaničkog i kemijskog uznemirenja zajedno, te utvrditi razlike u agroekosustavu sa i bez antropogenog utjecaja. Istraživanja su provedena na području Osijeka i Kneževa, 2000. i 2001. godine. Uzorkovanje nematoda vršeno je prije i poslije uznemirenja zajednice nematoda. Utvrđena je najveća promjena zajednica nematoda pri mehaničkim uznemirenjima, te u mehaničkim + kemijskim uznemirenjima. Kemijsko uznemirenje rezultiralo je manjim učinkom nego mehaničko. Uslijed mehaničkog i kemijskog uznemirenja zajednice nematoda, mijenjala se i struktura rodova. U ekosustavu bez antropogenog utjecaja (topolik) utvrđen je veći broj rodova (35) u odnosu na oranična tla (29), te i veći broj predatora. Rezultati istraživanja ukazuju kako su nematode dobri pokazatelji stanja i promjena u agroekosustavima.

nematode communities ; bioindicators ; disturbance of nematodes ; agro ecosystem

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

265-266.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka 10. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka ; Vidaković-Cifrek Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer Nataša ; Lukša Žaklina

Zagreb: Hrvatsko biološko društvo

Podaci o skupu

10. Hrvatski biološki kongre s međunarodnim sudjelovanjem

ostalo

14.09.2009-20.09.2009

Osijek, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)