hrvatski

Zaštita konzumne breskve na obiteljskom gospodarstvu Suhanek u 2008. godini

Zaštita breskve je vrlo važna mjera u proizvodnji breskve. Među gljivičnim bolestima bresaka gotovo se svake godine u jačem ili slabijem intenzitetu pojavljuju slijedeće vrste: • kovrčavost lišća (Taphrina deformans), • palež cvata i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena), • šupljikavost lišća (Stigmnina carpophila), • pepelnica (Sphaerotheca pannosa var. persicae) i • krastavost plodova bresaka (Venturia carpophila) Ovisno o hrvatskoj regiji uzgoja bresaka te o količini i rasporedu oborina tijekom osjetljivih razvojnih stadija voćaka godišnje je u većim nasadima potrebno planirati šest do deset primjena fungicida! Uzročnici bolesti iz roda Taphrina mogu pričiniti značajne štete na breskvi, a breskve je posebno osjetljiva na kovrčavost lišća. Zajedničko svim uzročnicima bolesti iz roda Taphrina je prikriveni razvoj gotovo cijele godine u okom nevidljivom i biljci neškodljivom "saprofitskom stadiju" na površini drva (rodnih grančica i grana). U vrijeme bubrenja i otvaranja zimskih pupova mlado tkivo potiče formiranje "parazitskog stadija", pa su uz dovoljno kiše i temperature zraka 3-21ºC gljiva Taphrina deformans uzrokuje veći ili manji broj primarnih zaraza u razdoblju od razvojnog stadija C (po Baggioliniju) do početka listanja. Ova patogena gljiva uzrokuje značajne promjene u rastu i množenju staničja, pa je oboljelo lišće deformirano (kovrčavo) i često mijenja boju u crvenkastu. Posredne štete mogu biti velike jer prijevremen gubitak i naknadna regeneracija lišća smanjuje sadržaj hranjivih tvari što negativno utječe na zametanje pupova i pripremu mladica za zimu, te su takve voćke podložnije smrzavanju. Osim tretiranja krajem zime, protiv kovrčavosti lišća bresaka vrlo je korisno tretiranje bakarnim pripravcima krajem jeseni (u našim uvjetima tijekom prve polovice studenog), u vrijeme nakon masovnijeg otpadanja lišća. U godišnjem programu suzbijanja biljnih bolesti bresaka neizbježna je primjena bakarnih fungicida. Sredstva na osnovi bakra i kombinacije s bakrom se smiju koristiti na koštičavom voću samo za mirovanja vegetacije (za zimsko prskanje u 2 puta jačim koncentracijama od navedenih za prskanje u vegetaciji). Dobro ih je koristiti u dva roka, već krajem jeseni nakon masovnijeg otpadanja lišća i krajem zime u vrijeme počeka bubrenja prvih pupova. Bakarnim pripravcima u tim rokovima smanjujemo prezimljujući potencijal bolesti koje prezimljuju na stablu (kovrčavost, monilija, šupljikavost, rak, palež, krastavost) i sprječavamo primarne zaraze (krajem jeseni uzročnikom raka, a krajem zime uzročnikom kovrčavosti). U godinama kad "zima polako prelazi u proljeće", a vrijeme je krajem veljače i tijekom ožujka turobno, promjenljivo, oblačno s čestim i obilnim oborinama i povremenim nanosima snijega, kovrčavost nas često prevari. Često se smatra da stabla još nisu aktivna, te da temperature nisu dovoljno visoke za aktivnost uzročnika bolesti. Ako su pupovi nabubrili, tada je potrebno obaviti više preventivnih zaštita, barem 1-2 dana prije najavljenih oborina, uz temeljito nanošenje škropiva za mirnog vremena, pa makar su dnevne temperature samo 6-8 ºC. Nakon bakarnih pripravaka koristimo organske fungicide (ditianon = Delan 700 WDG, dodine = Dodine S-65 ili Chromodin WP, odnosno klortalonil = Daconil 720 SC) 1-3 puta prema razvojnom stadiju voćaka, u razmacima 10-14 dana, neposredno prije najavljenih obilnijih kišnih dana.

obiteljsko gospodarstvo Suhanek ; breskva ; zaštita

nije evidentirano