hrvatski

Utvrđivanje udjela mišićnog tkiva u svinjskim polovicama

U zemljama EU-a, trgovina svinjskim polovicama već se duže vrijeme zasniva na njihovom postotku mišićnog tkiva čije utvrđivanje postaje ključan problem, pogotovo u međunarodnoj trgovini. Zbog toga su najveći napori tijekom razvoja sustava za klasifikaciju svinjskih polovica bili usmjereni ka utvrđivanju što je moguće objektivnijih metoda za utvrđivanje njihove mesnatosti, odnosno postotka mišićnog tkiva. Objektivno utvrđeni postotak mišićnog tkiva u svinjskim polovicama osnova je za uvođenje metoda njegove procjene pomoću priznatih statističkih postupaka. Iz tog razloga je u zemljama Europske Unije uveden jedinstven način ocjenjivanja svinjskih polovica, koja se provodi prema EC shemi. Ova se shema zasniva na objektivnom načinu utvrđivanja postotka mesnatosti svinjskih polovica, a uvedena je 1985 (EC Regulation No 2967/85). Postotni udio mesa u polovicama utvrđivao se potpunom disekcijom svinjske polovice na najvažnija tkiva. Ovakva metoda bila je vrlo skupa pa su zbog toga različite zemlje uvele svoje, interne metode disekcije što je dovelo do neujednačenosti pristupa ali i statističkih nedosljednosti koje su rezultirale u nepouzdanosti priznatih metoda za procjenu mesnatosti. Metode procjene mesnatosti osnivaju se isključivo na osnovi povezanosti određenih mjera na svinjskoj polovici i objektivno utvrđenog postotka mišićnog tkiva, a dobivene jednadžbe moraju biti nepristrane i što je moguće preciznije. Iz tih se razloga 1994 godine u Europskoj uniji uvodi nova, pojednostavljena metoda disekcije koja se zasniva na rasijecanju četiri glavna djela (EC Regulation Nº3127/94). Zbog toga je svaka od zemalja članica morala ponoviti pokus za utvrđivanje mesnatosti svinjskih polovica koristeći novu metodologiju i prema tim rezultatima postaviti nove jednadžbe za procjenu mesnatosti na liniji klanja kao osnove za klasifikaciju svinjskih trupova.Kako bi sustav za tržišnu klasifikaciju funkcionirao veliku važnost imaju i metode za predviđanje ili, kako se to još kaže, procjenu postotka mišićnog tkiva u polovicama svinja. Te metode temelje se na mjerama debljine potkožnog masnog tkiva i/ili mišića na određenim mjestima na polovici. Visoka korelacija sa postotkom mišićnog tkiva u polovicama svinja osnova je za uporabu tih mjera. Većina metoda za klasifikaciju svinjskih trupova na liniji klanja uključuje dvije do tri mjere, takozvanih prediktora: 1 ili 2 mjere leđne slanine i 1 mjeru mišića. Jedna mjera leđne slanine i mišića mjere se postrano od središnje linije, obično 6 cm u području rebara, u većini slučajeva između 3. i 4. rebra, gledano straga. Kada se koristi dodatna debljina leđne slanine obično to bude na mjestu između 3. i 4. lumbalnog kralješka, 8 cm od središnje linije ili kod zadnjih rebara 6 ili 8 cm postrano od središnje linije. Ovo izuzima neke sofisticiranije metode kao što je to na primjer Autofom koji postotak mesa u svinjskim polovicama mjeri na ukupno 3200 mjernih mjesta. Ove druge, češće korištene metode nazivaju se još i „on-line“ mjere i uključuju uređaje kao što su kaliper (za metodu dvije točke – DT), ultrazvučne uređaji (ULTRA-FOM300), ručne ubodne sonde različitih proizvođača (HGP/Hennessy Grading Pobe, SFK/Fat-o-Meter, Sydel/CGM). U Republici Hrvatskoj koriste se dvije metode, instrumentalna i metoda dvije točke, obje opisane u važećem Pravilniku (N.N. br. 2, 2009). Prije rasijecanja svinjske polovice, postotak mišićnog tkiva procijenjen je pomoću metode „dvije točke“, kako je propisivao važeći Pravilnik u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji. Potom se pristupilo disekciji prema referencijalnoj metodi EU. Tako dobiveni rezultati stavljeni su u regresijski odnos sa mjerama leđne slanine i mišića ali i njihovim transformiranim vrijednostima. Transformacija prediktora dozvoljena je statistička metoda kojom se može pojačati snaga procjene. Nakon dobivanja koeficijenata u tako postavljenim jednadžbama u prvom pokušaju uočeno je da niti jedna jednadžba ne zadovoljava uvjet RMSEP koji propisuje europski pravilnik. Tada se pristupilo analizi odstupanja od modela pri kojoj su iz podataka izlučeni slučajevi koji su utjecali na procjenu pomoću takozvane robustne estimacije. Početni uzorak time je bio umanjen za 10 utjecajnih opservacija. Nakon toga učinjena je unakrsna validacija i određen je novi RMSEP koji je zadovoljavao u slučaju formule s transformiranim vrijednostima (S/M, drugi korijen od M, dekadski logaritam od S, i drugi korijen iz S). Kriterij RMSEP naknadno je bio izračunat i za podatke koji su bili isključeni iz procjene, a zbroj ta dva dobivena RMSEP parametara bio je manji od 2, 5 što govori da je krajnja formula dobro prilagođena podacima iz uzorka hrvatske populacije svinja obuhvaćenim istraživanjima. Na taj način dobiven je matematički izraz za procjenu postotka mišićnog tkiva u svinjskim polovicama metodom „dvije točke“ iz trenutno važećeg Pravilnika (N.N. br. 2, 2009), a to je ujedno i prva metoda u Republici Hrvatskoj kalibrirana prema zahtjevima propisa koji vrijede u Europskoj Uniji. Međutim, treba naglasiti da promjene u populacijama svinja, kao što su promjene odnosa genetskih tipova svinja, odnosa spolova ili promjene distribucije tkiva uslijed selekcije mogu značajno utjecati na točnost procjene. Zbog toga je potrebno kontinuirano pratiti i najmanje jednom u dvije godine provjeriti propisane matematičke izraze te prema potrebi ponovo načiniti kalibraciju. Isto je potrebno učiniti i prilikom uvođenja nove metode ili uređaja za procjenu postotka mišićnog tkiva u polovicama svinja određene populacije.

udio mišićnog tkiva ; procjena ; EU referentna disekcija

nije evidentirano