Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 436588

Antropometrijske osobine stogodišnjaka


Tomek-Roksandić, Spomenka
Antropometrijske osobine stogodišnjaka 2009., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Antropometrijske osobine stogodišnjaka
(Anthropometric characteristics of centenarians)

Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.09.

Godina
2009

Stranica
169

Mentor
Smolej Narančić, Nina

Ključne riječi
Starenje; antropometrija; BMI; MNA; stanje uhranjenosti; funkcionalna sposobnost; pokretnost; samostalnost; zdravlje; kvaliteta života
(Aging; anthropometry; BMI; MNA; nutritional status; functional ability; mobility; independence; health; quality of life)

Sažetak
U provedenom istraživanju sudjelovale su 202 osobe u dubokoj starosti (85 i više godina) koje žive u domovima za starije i nemoćne osobe grada Zagreba. Za razliku od muškaraca koji su pokazali homogenost antropometrijskih obilježja tijela u odnosu na dob, žene dviju dobnih skupina (85-89 i 90-101 god.) razlikovale su se u svim izmjerenim antropometrijskim osobinama pri čemu su žene starije dobne skupine imale konzistentno niže prosječne vrijednosti. Međutim, s obzirom na transverzalni dizajn studije nije moguće razlučiti radi li se o stvarnim dobnim promjenama ili o sekularnom trendu ili pak o selektivnom mortalitetu. Ustanovljeno je da standardne regresijske jednadžbe za procjenu visine i težine temeljem drugih antropometrijskih mjera (što je potrebno koristiti kod osoba kod kojih ta mjerenja nije moguće izvršiti) daju dobru predikciju visine, ali ne i težine tijela te je bolje u našoj populaciji koristiti jednadžbe koje su ovdje izvedene na podacima osoba duboke starosti grada Zagreba. Procjena stanja uhranjenosti primjenom Minimalne procjene stanja uhranjenosti (MNA) pokazala je da je 3% osoba duboke starosti pothranjeno, 40, 6% ih je u riziku za pothranjenost, a većina, njih 56, 4%, je normalno uhranjeno. Ova se raspodjela ne razlikuje među muškarcima i ženama, kao niti među mlađima i starijima od 90 godina. Prema kriteriju indeksa tjelesne mase pothranjenih (mršavih) bilo je 2% (BMI <18.5), dok je 27, 2% osoba bilo pretilo (BMI ≥30) pri čemu je učestalost pretilih bila viša među ženama (29, 8% nasuprot 19, 6%). Analiza međusobne povezanosti pokazatelja uhranjenosti i funkcionalnih pokazatelja govori u prilog smanjene funkcionalne sposobnosti osoba koje imaju BMI manji od 25. Međutim, kako nije pronađena razlika u funkcionalnoj sposobnosti (pokretnost i samostalnost) kao ni u zdravstvenom stanju između osoba koje imaju indeks tjelesne mase unutar normalnog raspona u odnosu na one koji imaju povišene vrijednosti ovog indeksa, rezultati pokazuju da bi bilo preporučljivo podići gornju granicu vrijednosti indeksa tjelesne mase do koje se stariju osobu smatra normalno, a ne prekomjerno uhranjenom čak do vrijednosti 29 kg/m2.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
196-1962766-2747 - Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti (Nina Smolej-Narančić, )

Ustanove
Institut za antropologiju

Autor s matičnim brojem:
Spomenka Tomek-Roksandić, (135114)