hrvatski

Školsko i razredno ozračje i učeničko (ne)zadovoljstvo školom

Cilj istraživanja bio je ispitati odnos školske klime, podrške nastavnika, percepcije strogosti i pravednosti nastavnika u ocjenjivanju i zastupljenosti suvremenih pristupa u nastavi sa učeničkim zadovoljstvom školom i negativnim osjećajima prema školi. U istraživanju je sudjelovalo 4999 učenika viših razreda (5. do 8.) iz 49 hrvatskih osnovnih škola. Sudionici su popunjavali skale za samoprocjenu općeg zadovoljstva školom, negativnih osjećaja prema školi, školske klime, podrške nastavnika i učestalosti suvremenih pristupa u nastavi te su odgovarali na pitanja o percepciji pravednosti i strogosti nastavnika u ocjenjivanju. Rezultati su pokazali da djevojke i mlađi učenici pozitivnije ocjenjuju školsku klimu u svojoj školi, procjenjuju da primaju više podrške od svojih nastavnika te smatraju svoje nastavnike pravednijima u ocjenjivanju. Dječaci i stariji učenici smatraju nastavnike strožima u ocjenjivanju. Učestalost primjene suvremenih pristupa u nastavi smanjuje se u višim razredima. Provedene su regresijske analize u kojima su kriteriji bili opće zadovoljstvo učenika školom i negativni osjećaji prema školi, a prediktori spol, razred, školski uspjeh, školska klima, učestalost suvremenih pristupa u nastavi, podrška nastavnika te pravednost i strogost nastavnika u ocjenjivanju. Značajni prediktori zadovoljstva učenika školom bili su pozitivno školsko ozračje, podrška nastavnika i učestalost korištenja suvremenih pristupa u nastavi. Pozitivnija školska klima značajan je prediktor i manje zastupljenosti negativnih osjećaja prema školi među učenicima, a nezadovoljniji su školom učenici koji imaju slabiji školski uspjeh. U radu se raspravlja o implikacijama ovih nalaza za stvaranje ozračja u školskom i učioničkom okruženju koje će poboljšati zadovoljstvo učenika školom i smanjiti stres koji doživljavaju u školi.

zadovoljstvo školom; negativni osjećaji prema školi; školska klima; podrška nastavnika; pristupi u nastavi

nije evidentirano