hrvatski

Branding i konkurentnost gradova:vizija napretka kroz razliku

Kako u svijetu pokazati da je neki grad poseban ili jedinstven ? U posljednje vrijeme taj problem sve više zaokuplja gradove. Tek su rijetki naravno toliko posebni da možda u svojoj budućnosti još uvijek ne razmišljaju o vlastitom brandingu. Za razliku od njih neki gradovi u primjeni koncepcije brandinga pronašli su načine kako postati svijetu prepoznatljivi. To je krenulo za rukom estonskom Talinu koji je privukao Fince i Šveđane, to su postigli i nama susjedni Budimpešta i Prag. Coca Cola, Pepsi Cola, Shell, McDonalds, Mercedes neki su od brandova koje prepoznaje većina svjetskih pa time i hrvatskih potrošača. Brand u širem smislu jesu i Dubrovnik i Rovinj i Poreč, ali i Janica Kostelić ili U2. U doba globalizacije brand treba postati država i njezini gradovi koji žele prosperirati na svjetskom konkurentnom tržištu. Posljednjih godina i u našoj zemlji mnogo se govori o brandingu, o markama, o važnosti razvoja jakog državnog branda, o razvoju branda gradova i slično. Provedena istraživanja agencije Media net pokazala su da 65 % naših građana imidž naše zemlje u svijetu ne smatra dobrim. Loš imidž naše zemlje neposredno se reflektira na lokalno i regionalno gospodarstvo što se zatim, poput povezanog lanca različitih uzroka i posljedica, reflektira i na sve ostale grane društveno-političkog života kako cijele države tako i svake pojedine općine i grada u Hrvatskoj. Dobar imidž države dat će i dobar imidž gospodarstva i dobar imidž gradova i općina. Razvoj branda je samo nastavak razvoja i razumijevanja imidža. Stoga je izgradnja marki naših gradova pojedinačno izuzetno važan proces, ukoliko želimo napredovati u novom globalnom, svjetskom gospodarskom okruženju. Marke stvarima daju prepoznatljivu osobnost, auru. One ih individualiziraju i time čine nezamjenjivim. Kao što znamo da se većina današnjih proizvoda međusobno sve manje razlikuje, tako je stvaranje marki u tom smislu sve nužnije. Isto vrijedi i za gradove. Prilikom kreiranja branda svaki grad, kao jedinica lokalne samouprave, suočava se sa složenom situacijom u kojoj je najveću pažnju potrebno posvetiti lojalnosti prisutnih tvrtki-sjedišta, lojalnosti vlastitih kupaca-turista te lojalnosti vlastitih građana. Danas su jaki gradovi brandovi zapravo nosioci globalnog gospodarskog razvitka, prikupljanja stranih investicija i kreiranja gospodarskog napretka svoje zemlje. (New York, Hong Kong, Šangaj, London, Pariz). Upravo ti gradovi u okviru svojih nacionalnih i teritorijalnih granica predstavljaju svojevrsne motore gospodarskog i kulturnog razvoja, oni su snažni klasteri različitih resursa, izvori inovacija, koji stimuliraju i tjeraju svoje države na rast i razvoj. Rješavanje komunalnih i infrastrukturnih zahvata na klasičan način, putem državnih dotacija te čistim ubiranjem poreza, polako postaje prošlost. Osim toga, gradovi se susreću i s brojnim pitanjima i problemima vezanim za migracije i međusobnu konkurenciju. Dobro vodstvo mora znati prepoznati osnovne promjene u vanjskoj i unutarnjoj okolini, te izgradnjom vlastitog branda, omogućiti i stvoriti uvjete za provođenje strategije razvoja i unapređenja upravljanja gradom, uvijek u korist svih njegovih korisnika usluga. Kao korisnici usluga nekoga grada u ovom radu podrazumijevaju se građani, turisti koji dolaze u grad, lokalni i vanjski gospodarski i drugi subjekti, neprofitne i druge organizacije. Na osnovama iskustava iz poslovnog brandinga i kreiranja tržišnih marki u ovom radu predlaže se model kreiranja i upravljanja gradskim brandom koji može uz odgovarajuću primjenu doprinijeti boljoj konkurentnosti hrvatskih gradova na globalnom tržištu te nadasve boljem upravljanju gradskim resursima od strane Gradskih poglavarstava, a na temelju čega će zasigurno u budućnosti osigurati prosperitet za svoj grad. U tom smislu prikazana su i iskustva, rezultati istraživanja i važnost proučavanja brandinga u sklopu primjene unutar jedinica lokalne samouprave, prvenstveno gradova.

branding gradova; konkurentnost gradova

nije evidentirano