hrvatski

Sisak u građanskom iskustvu

Članak je temeljen na rezultatima anketnog istraživanja građana Siska, ali i na specifičnim kvalitativnim analizama eseja sisačkih srednjoškolaca. Radi preglednosti nalaza rad je koncipiran u četiri poglavlja: (I.) Glavna obilježja prostornog modela grada u iskustvu anketiranih ; (II.) Stavovi građana prema dosadašnjem razvitku grada ; (III.) Iiskustvo mladih: Sisak u tipološkom atlasu ; i (IV.) Glavne razvojne aspiracie građana Siska. U prvom dijelu razmatran je odnos građana prema kulturnoj i povijesnoj baštini, te gradskom središtu, ali i prema monopolnom položaju sisačke industrije koja je u razdoblju druge modernizacije bila središnjim sudionikom u oblikovanju gradskih funkcionalnih mreža. Industrija se tako bez sumnje pojavljuje kao gradski upravljač u sjeni, ali i kao bezobzirni proizvođač ekologijskih rizika. U ovom dijelu raspravlja se i još uvijek nejasno pitanje gradskog ruba tj. razgraničenja između gradskog i negradskog područja, problem gradskog prometa, odnosa prema rijekama itd. U drugom dijelu analizirani su stavovi građana o dosadašnjem razvitku grada, o koristima i štetama 'sisačkog modela razvitka' za grad: o utjecaju takvog razvitka osobni život ispitanika i njihovih obitelji u kreiranju životnih stilova, kakvoće svakodnevnice, ali i u množenju ekologijskih rizika. Napose je razmatran i odnos Siska s okolicom, s drugim hrvatskim gradovima i naposlijetku - odnos sa Zagrebom. Treći dio donosi stavove i mišljenja mladih Siščana o njihovom gradu pri čemu se isti problemi još jednom ponavljaju izraženi kroz slobodnu formu kratkih eseja. Na kraju, u četvrtom poglavlju autori analiziraju glavne razvojne aspiracije građana Siska: uporišta budućeg razvitka (razvojne kriterije, poželjne djelatnosti i sl.), stambene i ekologijske aspiracije. Već uočena dvojnost Siska opterećenog istodobno i gradskim i seoskim načinom života ostavila je trag i na projekcijama za budućnost kakvu bi željeli ispitanici. Stoga se i razvojne aspiracije Siščana grupiraju oko dva modela od kojih je jedan opterećen karakteristikama ruralnog života i širenja grada na ruralnu okolicu, a drugi nastoji potvrditi Sisak kao urbanu sredinu i, na koncu županijsko središte - naglašavajući potrebu za afirmacijom, unaprijeđivanjem pa i osmišljavanjem tipično gradskih institucija, ustanova i načina života.

Sisak, razvitak, mišljenje građana

nije evidentirano