hrvatski

Brojčano stanje studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosi sa drugim fakultetima i osvrt na izbor studija (1874.-1914.)

U tekstu je prikazano kretanje brojčanog stanja studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta kao i studentske populacije cijelog Zagrebačkog sveučilišta u razdoblju od osnutka sveučilišta (1874.) do Prvog svjetskog rata (1914.). Prikazani su brojčani udjeli triju postojećih fakulteta (Pravnog, Filozofskog, Teološkog) unutar sveučilišta i uspoređeni sa nekim drugim srednjoeuropskim primjerima. Zaključeno je da se od početka 20. stoljeća broj studenata znatnije povećava te da je na tu pojavu, osim nekih općih razloga, utjecalo otvaranje novih tečajeva i smjerova na fakultetu, dozvola za studij djevojkama, te djelomična promjena odluke Vlade u Beču o reciprocitetu Sveučilišta u Zagrebu. Sve navedeno možemo smatrati pozitivnim pomacima koji su usko povezani sa modernizacijom. S druge strane, političke promjene u zemlji kao i politički motivirane studentske akcije, u određenim momentima izazvale su značajnije oscilacije u broju studenata fakulteta. Što se tiče udjela studenata pojedinih fakulteta u cijelom Sveučilištu, najveći broj studenata kroz cijelo ovo razdoblje studirao je pravne znanosti, a potom su po broju slijedili studenti Filozofskog fakulteta. Takva struktura Sveučilišta i njegov nastavni program jasno odražavaju sliku sredine u kojoj su se tek formirale osnovice građanskog društva i u kojoj se većina akademske mladeži odgajala za činovnička zanimanja. Takva se slika poklapa sa podacima s ostalih srednjoeuropskih sveučilišta, no Zagrebačko je po svojim udjelima među njima prednjačilo. Ipak, odabir studijskih usmjerenja studenata na Filozofskom fakultetu pokazuje određene elemente napretka: nove prirodoslovno-matematičke discipline koje su se postepeno uvodile na Filozofski fakultet, a u kojima su ležali temelji budućih samostalnih fakulteta kao i nekih tehničkih struka, privukle su blizu polovice upisane studentske populacije, unatoč tome što odabir takvih studija nije bio vezan za značajniji društveni prestiž, koji su donosile neke javne službe i zanimanja u zemlji kakva je bila Monarhija.

Zagrebačko sveučilište, Filozofski fakultet, studentska populacija, povijest školstva, suvremena povijest

nije evidentirano