hrvatski

Utjecaj stanišnih i strukturnih čimbenika na odumiranje obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru

Poznavanje zakonitosti djelovanja ekoloških čimbenika i reakcija članova ekosustava na te čimbenike, nužno je kako bi se podržavalo prirodno funkcioniranje šumskih ekosustava sa kojima gospodarimo. Promjene ekoloških čimbenika utječu značajno na nadzemni i podzemni dio ekosustava. Naglašena osjetljivost jelovih i bukovo-jelovih šuma na rubu njezina areala, kao i pojava odumiranja stabala, te propadanja čitavih sastojina, pridonjeli su da istraživanja provedemo upravo u tim šumama. Cilj ovih istrživanja je definirati stanišne čimbenike koji su u vezi sa odumiranjem stabla obične jele na području gorske Hrvatske. Za područje Gorskog kotara utvrdili smo statistički značajno povećanje srednjih godišnjih i vegetacijskih temperatura zraka, povećanje broja toplih i vrućih dana, te povećanje apsolutnih maksimalnih i srednjih minimalnih temperatura zraka. Vrijednosti godišnjih i vegetacijskih količina oborina imaju negativan trend. Sastojine na rubu areala razvijaju se u klimatski nepovoljnijim uvjetima. Sastojine u unutrašnjosti Gorskog kotara, G.j. Ravna Gora i Višnjevica su sastojine preborne strukture i normalne drvne zalihe. Ove su sastojine malog intenziteta odumiranja stabala obične jele (Abies alba Mill.) i dobro pomlađene sa običnom jelom. Sastojine na rubu areala obične jele u Gorskom kotaru, tj. G.j. Kobiljak - Bitoraj, Brloško i Jelenje Velo su sastojine narušene preborne strukture. U ovim sastojinama nedostaju stabla obične jele I i II debljinskih razreda. Donji slojevi sastojine popunjeni su stablima obične bukve (Fagus sylvatica L.). Ove su sastojine velikog intenziteta odumiranja stabala obične jele i dobro su pomlađene običnom bukvom i gorskim javorom. U sastojinama na rubu areala i u unutrašnjosti Gorskog kotara prosječno godišnje odumiranje stabala obične jele je jednako ili veće od iznosa godišnjg volumnog prirasta. Količine oborina i temperature zraka u vegetacijskom razdoblju su dva najznačajnija makroklimatska elementa, o kojima ovisi odumiranje stabala i osutost krošanja, ali su svakako važni i ostali čimbenici klime. Inklinacija i nadmorska visina statistički značajno i negativno utječu na indeks odumiranja stabala (m3/ha). Osutost krošanja se statistički značajno povećava sa smanjenjem debljinskog prirasta stabla, visine krošnje i promjera krošnje, te većom asimetrijom krošnje. Za lokalitete Brloško i Bitoraj ne postoje statistički značajne razlike u vremenu trajanja stupnjeva osutosti krošanja. Postoje statistički značajne razlike u trajanju između pojedinih stupnjeva osutosti. Također postoji statistički značajna interakcija između lokaliteta i stupnja osutosti što ukazuje da se stupnjevi osutosti ponašaju različito na analiziranim lokalitetima. Kalcij negativno i statistički značajno korelira sa vrijednostima temperatura zraka, a pozitivno sa količinom oborina u vegetacijskom razdoblju, što je značajno za razdoblje suša i povećanih vrijednosti temperatura zraka na području istraživanja. U šumskim otvorima izmjerena su veće vrijednosti srednjih temperatura zraka i tla u odnosu na šumu. Mjerene fizikalne i kemijske karakteristike tala su veće u šumi u odnosu na velike šumske otvore. Izuzetak čini mali šumski otvor (progala). Mikrobiološkim istraživanjima šumskih tala utvrđena je slaba do osrednja biogenost tala. S obzirom na zastupljenost pojedinih fizioloških skupina mikroorganizama i enzimatsku aktivnost tala nismo uočili veću degradaciju i osiromašenje tala u šumskim otvorima koji su starosti do tri godine. Sezonska dinamika mikroorganizama varirala je u širokim granicama i usko je povezana s razvojem tipa vegetacije odnosno dotokom svježe organske tvari i ovisi o sezonskom razdoblju uzimanja uzoraka tla. S obzirom na brojnost starijih biljaka (kom/ha) utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar samih otvora (progala, plješina) i to gorskim javorom i običnom bukvom. Najveća brojnost biljka obične jele do tri godine starosti je u prostoru proširenog otvora.

Odumiranje stabala; osutost krošanja; stanišni čimbenici; strukturni čimbenici; obična jela; šumski otvori (progale; plješine)

nije evidentirano