hrvatski

Veleposjedi u Slavoniji nakon Drugog svjetskog rata

Osnovno nastojanje komunističkih vlasti u Slavoniji nakon Drugoga svjetskog rata bilo je podržaviti sve gospodarske subjekte. U toj nakani prvo su krenuli od većih tvornica i industrijskih postrojenja, da bi poslije toga počeli zapljenjivati veleposjede, obrtničke radionice, pa i privatnu imovinu bogatijih pojedinaca. Izliku za takve postupke nije bilo teško naći. Brojni novodonešeni pravni propisi pružili su vlastodršcima mogućnost da gotovo svakog podvrgnu represivnim odredbama. Osnovni crimen koji je omogućavao zapljenu imovine bila “suradnja s okupatorom” ili “kolaboracija s neprijateljem”. Ovim odredbama malo tko je mogao izmaknuti ukoliko je za vrijeme Drugoga svjetskog rata obavljao svoju normalnu gospodarsku djelatnost tada je gotovo automatski potpadao pod definiciju “suradnje s okupatorom”. Sve to nam daje naslutiti da iz ovih postupaka novih komunističkih vlasti zapravo nisu stajali nikakvi ideološki razlozi (oni su bili dobrodošao paravan), već ekonomska računica i zapljena dobro uhodanih i profitabilnih privrednih subjekata.

konfiskacija; veleposjedi u Slavoniji; Drugi svjetski rat

nije evidentirano