hrvatski

Nužnost uporabe pokusnih životinja u biomedicinskim istraživanjima

U biologiji, veterini, ili agronomiji znanstvena istraživanja, u kojima se rabe pokusne životinje, obično su zamišljena tako da se s pomoću njih prikupe svrsishodni i značajni podaci za životinju ili životinjsku vrstu na kojoj se pokus obavlja. Danas se većina pokusnih životinja rabi u istraživanjima lijekova, provjerama valjanosti cjepiva, ispitivanjima toksičnosti različitih pripravaka i istraživanjima karcinoma u kojima životinje služe kao model koji zamjenjuje istraživanja na ljudima. Zbog velikog broja životinja koje se rabe u znanstvenim istraživanjima nametnula su se i brojna pitanja o dobrobiti pokusnih životinja. Riječ je o zakonskim propisima koji određuju pojedinosti o ponašanju prema pokusnim životinjama tijekom i nakon pokusa, njihovom odabiru s obzirom na vrstu, broju životinja koje će biti uporabljene u pokusu, njihovu smještaju, hranidbi, njezi, anesteziji, analgeziji i eutanaziji. Uporaba životinja u različitim istraživanjima ima dugu povijest, a temelji Zapadne medicine kao i uporaba životinja imaju korjene u dalekoj prošlosti. Tijekom 18. stoljeća na ovamo, postupno je usvajano mišljenje da rezultati pokusa na životinjama doprinose dobrobiti ljudi i poboljšanju životnih uvjeta, a također je postalo razvidno da razvoj medicine, odnosno njezina budućnost, uvelike ovisi o rezultatima pokusa provedenim na životinjama. S porastom broja pokusa na životinjama pojavile su se i prve udruge za zaštitu životinja i njihovih prava. Sve brži razvoj brojnih grana biomedicinskih znanosti, primjerice farmakologije, toksikologije, virologije, imunologije kao i dijela farmaceutske industrije uzrokovao je povećanje broja laboratorijskih životinja u različitim pokusima što je imalo za posljedicu brojne rasprave o moralnoj opravdanosti njihove uporabe u pokusima, a pitanje pokusnih životinja i njihova uporaba u različitim eksperimentima postalo je i političko pitanje. U ovom su radu prikazani rezultati nekih znanstvenih istraživanja usmjerenih na pronalaženje alternativnih postupaka koji bi uspješno zamijenili istraživanja in vivo. Iako se posljednjih destetljeća ulažu veliki napori u pronalaženju spomenutih postupaka oni imaju brojne nedostatke u odnosu na istraživanja provedena na životinjama i još uvijek ne mogu u mnogim istraživanjima zamjeniti in vivo modele.

etika, uporaba lab. životinja

Znanstveni sastanak održan 9. listopada 1998. u Zagrebu