Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 434429

Mediji i mladi : prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji


Miliša, Zlatko; Tolić, Mirela; Vertovšek, Nenad
Mediji i mladi : prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2009 (monografija)


Naslov
Mediji i mladi : prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji
(Media and youth : prevention depending on media manipulation)

Autori
Miliša, Zlatko ; Tolić, Mirela ; Vertovšek, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Sveučilišna knjižara

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
208

ISBN
978-953-7015-47-3

Ključne riječi
Medijska manipulacija; prevencija; medijske kompetencije; medijski odgoj i obrazovanje
(Media manipulation; media prevention; media compenetces; media education)

Sažetak
Danas je, više nego ikad, nužno (pro)govoriti o medijima i njihovom utjecaju na društvo i praktički svaki aspekt individualnog života. O tome svjedoče i mediji sami, no, čini se, sve manje kritično. Pomalo je staromodno biti u nečemu angažiran, (iz)boriti se za neke vrijednosti ili barem opći okvir u kojem bi nešto ostalo za razvoj ili buduće generacije. Većina uradaka dobrog dijela profesionalnih novinara, (p) ostat će samo tragovi jednog preživljenog novinarskog vremena o kojem će pisati (drugi) analitičari društvene zbilje. Autori knjige vide ozračje nade u dijelu mlade generacije i generacije koje dolaze, a koje imaju potencijale za toliko potrebne vizije u Hrvatskoj. Trebamo li ih prepustiti “medijskoj džungli”, bez kritičke svijesti? Da potonu u oceanu potrošačkog ludila krojenog u zabitima interesnih grupa i lobija? Ili da se spoje u “rajskim zvukovima” korporativnog novinarstva, koje kroje direktori marketinga? Nisu li naše sumnje već prepoznali mladi koji diljem svijeta prosvjeduju protiv komercijalizacije sveučilišta (kao logičke posljedice sveopće komercijalizacije društava)? Ovdje je čvrsto nastojanje da se i mladi i mediji sagledaju i razumiju kao lučonoše (poticajnih) promjena. O medijima je mnogo toga ispričano, no o mogućnostima prevencije protiv medijske manipulacije (zasad) vrlo malo. I stoga bi ova knjiga trebala popuniti praznine o poimanju onoga što se krije u (medijskim) manipulacijama. Ali, ovo nije projekt kritiziranja medija, već bi trebao posluži bistrenju odnosa u društvu, kako mediji (prvenstveno mladima) ne bi bili protivnik već suradnik, partner. Autori su (i) u praktičnom radu s mladima usmjereni na dva osnovna (paralelna i usklađena) cilja. Prvi je bio neposredan rad s mladima, od osnovnog prepoznavanja i razumijevanja vrsta novinarskog i medijskog izražavanja, do šireg podučavanja o funkcijama i djelovanju medija, te etičke komponente novinarskog i medijskog rada i izričaja. Drugi je cilj bio, u skladu sa suvremenim interaktivnim pristupom europskih i svjetskih radionica, podizanje razine svijesti o medijima, te razvijanje vlastite kritičke svijesti za analizu uloge medi- Mediji i mladi3 ispr1.indd 9 5.2.2009 12:37:08 10 ja i medijskih sadržaja kao svojevrsne sposobnosti izgradnje vlastitog identiteta da se po profesiji bude novinar ili profesor u promicanju odgojnih vrijednosti. U svemu tome, navedeni interaktivni pristup, rad na konkretnim primjerima i slučajevima, proizvodnja vlastitih tekstova, rad u simulacijama razgovora ili reportaža, simulacije rada u redakciji, ili izrade pisanih tekstova i/ili priloga za elektroničke medije, poticanje prezentacije onog što se “proizvelo”, timski rad... imali su glavnu zadaću razvijanja vlastitih sposobnosti i poticanje kreativnih iskrica značajnih ne samo za neki budući novinarski uradak, već i za promatranje svijeta oko sebe kroz “medijsku prizmu”. U radu smo dali znanstvene potvrde naših pedagoških nastojanja i kroz održavanja predavanja, brojnih tribina, radionica, sve do projekta “Deset dana bez ekrana” (opisanog u zadnjem poglavlju – prosinac 2008 godine). Jedan od glavnih rezultata, iskazan na desetcima i stotinama polaznika, od osnovnoškolskog uzrasta, srednjoškolaca, te studenata bio je podizanje kritičke svijesti kako bi se mladi oduprli pošasti “žutila” novog doba i prije svega manipulacijama koje su ozbiljno zaprijetile svim osnovnim funkcijama medija. Mediji su se, nažalost, uz ostale socijalne, gospodarske i psihološke posljedice destrukcije u društvu (nasilje, korupcija, zlostavljanje..) pojavili kao vrli sljedbenici negativnih kontrolora i manipulatora od raznih interesnih skupina i političara centara moći. Upravo su i sami mladi, ovisno o svojem uzrastu – ali i “preskačući” često svoje prosječne vršnjake – iznimno svježe i izravno davali konkretne i praktične odgovore na pitanja koliko i kako mediji utječu na svijest i ponašanje mladih. Kako prepoznati manipulativnu “žeđ” medija i obraniti svoje vršnjake, kako stjecati izoštrene medijske kompetencije – jedno je od tih pitanja. U ovom stoljeću zasigurno neće biti milosti za sve – a posebno mlade generacije – koji medijima bezrezervno vjeruju ili ne ; da se u borbi za vlastiti identitet i budućnost moraju “naoružati” suvremenim spoznajama i ojačati svoje kritičke i kreativne potencijale. I ovo 21. stoljeće zasigurno će biti – početak već to potvrđuje – “stoljeće medija”. Hoće li se medijsko stoljeće pamtiti po “ludim novinarima”, beskrupuloznim vlasnicima i izopačenim i frustriranim urednicima? Hoće li nastati tzv. “građansko novinarstvo” gdje će se, na primjer snimati nasilne scene uz pomoć najsuvremenijim mobitela s Mediji i mladi3 ispr1.indd 10 5.2.2009 12:37:09 11 kojih će se istovremeno slati opis istog događaja na uređivačke stranice internetskih “novina”? Nadajmo se ne, a ova je ova knjiga prije svega usmjerena i zamišljena ne kao nekakva mala antologija kritiziranja medija i medijskih procesa, već kao traženje načela partnerstva medija (svih vrsta) poradi uspostavljanja željenog komuniciranja. Ne pitamo se samo (za)što ne valja u medijima, već što je moguće promijeniti i u čijem je to interesu. Dakako, riječ je o interesu budućih generacija koje već sada pretvaramo u medijske zombije, to je neodgovorna i nekritička javnost. Ne treba se (previše ) pitati zašto je nešto objavljeno na ovaj ili onaj način, već zašto u tomu nema (dovoljno) etike i javne osude? Stoga će iskustva s novinarskih i medijskih radionica biti vrijedan dio ove monografi je. I to upravo kroz analitički pristup karakteristikama generalnih stavova i razumijevanja mladih prema medijima i njihovim proizvodima, kroz deskriptivnu analizu formiranja spoznaje i stavova o glavnim pokretačima medija i ciljevima medijske manipulacije ; kroz kontinuirano praćenje i bilježenja iskustava, interaktivne komunikacije u kojoj su dio glavne riječi vodili i sami polaznici. Da djeca imaju pravo na informiranje uz pomoć medija, potvrđuje i rezolucija Ujedinjenih naroda o pravima djece u članku 17 s napomenom da djeca moraju imati pristupa svim ponuđenim sadržajima u medijima, ali ne i onima koji štete njihovu duhovnom zdravlju. Kako bi se djeca i mladi snašli u sve obilnijoj medijskoj ponudi, oni trebaju od odraslih dobivati putokaze i orijentire. Kada se govori o mladima i medijskoj manipulaciji, valja istaknuti svojevrsne predrasude o potencijalu mlade generacije, barem onom dijelu koji je bio voljan sudjelovati u medijskim i novinarskim radionicama ili nazočiti novinarskim radionicama, od tribina do otvorenih razgovora o određenoj medijskoj temi. Uz više ili manje prihvaćeno generaliziranje kako su mladi “tabula rasa”, odnosno uglavnom pasivni sudionici medijskih komunikacija, postoji i stereotip o mladoj buntovnoj generaciji, o radikalnim ishodištima mladih i slično. Međutim, upravo u medijskim “škarama” buntovnost mladih okreće se od kritičnosti prema društvu, nejednakostima i opažanju društvene nepravde ili onih koji su društveno hendikepirani. Nisu samo mediji ti koji “uguravaju” mlade u stereotipe otkačenosti, buntovnosti… Mediji i mladi su ambivalentnog potencijala. Mogu biti lučonoše promjena, ali i stereotipa, nositelji konzumerističkih vrijednosti i poslušnici moćnika. Mediji i mladi3 ispr1.indd 11 5.2.2009 12:37:09 12 U drugom dijelu knjige nudimo spoznaje i hipoteze znanstveno elaborirati kroz teoriju simboličkog interakcionizma te pedagogijskim implikacijama moralnog relativizma i interkulturalne komunikacije u novim medijima. Simboli nam otkrivaju moguće posljedice između deklariranog, normativnog, eksplicitnog i stvarnog, ponašajnog i implicitnog. Suvremena pedagogija se sve više susreće s problemom dihotomnih vrijednosti, svijeta normi i implicitnih vrijednosti koji defi niraju ponašanje ljudi. Implicitne vrijednosti, podsvijest čovjeka i simboli imaju prvorazrednu ulogu u analizama medijske manipulacije. Uz pomoć teorije simboličkog interakcionizma gotovo u cijelosti se može shvatiti fenomen manipuliranja. Sve te analize vodit će nas ka odgovorima na medijske manipulacije, kao izazov za suvremene medijske pedagoge ali i sve one koji se (ne)izravno bave odgojem mlade generacije. Sveopća fetišizacija je osnova za manipulacije. Papa Benedikt XVI. u svojoj Poruci za Svjetski dan mira 1. siječnja 2008. se obratio medijima upravo zbog njihovih “odgojnih potencijala kojima raspolažu”. On je i kod svoje inauguracije naglasio da je svijetom zavladala “diktatura relativizma” i time apelirao na sve odgovorne u promicanju odgojnih vrjednota kao primarnoj zadaći svih društava. Zato treba veliki napor u što snažnijem osvajanju medijskih kompetencija kod mladih, roditelja, sve do profesora. Smatramo da će ova knjiga pobuditi interes najšireg kruga čitatelja, a osobito “socijalnih nojeva” za probleme i potrebe mlade generacije (Miliša, Zloković, 2008). Da će knjiga pobrati veliko zanimanje novinara, urednika medija, roditelja, mladih i učitelja, predviđaju i naši recenzenti, kojima se, i ovom prigodom, najiskrenije zahvaljujemo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
269-2692634-2445 - Odgoj, vrijednosti i medijska manipulacija (Zlatko Miliša, )

Ustanove
Sveučilište u Zadru