Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 43404

Utjecaj genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane


Jelen, Tatjana; Kralik, Gordana; Pintić, Vinko
Utjecaj genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane // Krmiva, 41 (1999), 14; 167-174 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni članak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane
(Effect of gilt genotype upon feed consumption and utilization)

Autori
Jelen, Tatjana ; Kralik, Gordana ; Pintić, Vinko

Izvornik
Krmiva (0023-4850) 41 (1999), 14; 167-174

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
nazimica; genotip; konzumacija; konverzija
(gilt; genotype; consumption; conversion)

Sažetak
Provedeno je istraživanje utjecaja genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane i to: njemačkog landrasa (NjL), švedskog landrasa (ŠL) i križanih nazimica švedskog landrasa s velikim jorkširom (ŠLxVJ). Za istraživanje je odabrana ženska rasplodna prasad i to dvije skupine po 15 nazimica pasmina njemački landras i švedski landras, a treću skupinu činilo je 14 križanih nazimica švedskog landrasa i velikog jorkšira. Na početku istraživanja prosječna tjelesna masa nazimica njemačkog landrasa iznosila je 32,63 kg, švedskog landrasa 32,17 kg i križanih nazimica (ŠLxVJ) 31,18 kg (P>0,05). Na kraju istraživanja završne tjelesne mase bile su kod njemačkog landrasa 103,17 kg, švedskog landrasa 102,13 kg i kod križanih nazimica (ŠLxVJ) 102,79 kg (P>0,05). Hranidba nazimica bila je ad libitum s krmnom smjesom S-20 (16% sir.proteina i 13,07 MJ/kg ME)od početka istraživanja do 60 kg tjelesne mase i smjesom S-50 (14% sir.proteina i 13,00 MJ/kg ME) od 60 kg do kraja istraživanja. Razlike u ostvarenim dnevnim prirastima između genotipova nazimica nisu bile statistički značajne (P>0,05) (NjL 775,76 g, ŠL 738,99 g i ŠLxVJ 762,38 g). Utrošci hrane po 1 kg prirasta nisu se značajno razlikovali između genotipova (P>0,05). Najbolju konverziju imale su križane nazimice (ŠLxVJ) 2,475 kg, nešto lošiju nazimice švedskog landrasa 2,590 kg, a najlošiju prosječnu konverziju hrane imale su nazimice njemačkog landrasa 2,615 kg. S porastom konzumacije energije i proteina rasli su i prosječni dnevni prirasti, s time što je maksimalan prosječni dnevni prirast kod nazimica njemačkog landrasa ostvaren uz dnevnu konzumaciju od 25,57 MJ ME i 291,15 g sir.proteina, kod nazimica švedskog landrasa 23,79 MJ ME i 270,32 g sir.proteina, te kod križanih nazimica (ŠLxVJ) maksimalan prosječni dnevni prirast postignut je s 24,23 MJ ME i 275,55 g sir. proteina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079110

Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Profili:

Avatar Url Tatjana Jelen (autor)

Avatar Url Gordana Kralik (autor)

Avatar Url Vinko Pintić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Jelen, Tatjana; Kralik, Gordana; Pintić, Vinko
Utjecaj genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane // Krmiva, 41 (1999), 14; 167-174 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni članak, znanstveni)
Jelen, T., Kralik, G. & Pintić, V. (1999) Utjecaj genotipa nazimica na konzumaciju i iskorištavanje hrane. Krmiva, 41 (14), 167-174.
@article{article, year = {1999}, pages = {167-174}, keywords = {gilt, genotype, consumption, conversion}, journal = {Krmiva}, volume = {41}, number = {14}, issn = {0023-4850}, title = {Effect of gilt genotype upon feed consumption and utilization}, keyword = {gilt, genotype, consumption, conversion} }

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB International