hrvatski

Važnost psihosocijalne podrške osobama izloženim mobbingu i njihovim obiteljima

Brojna istraživanja potvrđuju međusobni utjecaj radnih i obiteljskih obveza (Mihovilović, 1975 ; Cousing i Tang, 2004 ; Edwards i Rothbard, 2000 ; Čudina-Obradović i Obradović, 2001 i dr.) stoga ne treba posebno naglašavati da mobbing ne pogađa samo osobu na koju je direktno usmjeren već se s nje prenosi i na njenu okolinu, posebno na njoj bliske osobe, u prvom redu obitelj. U takvim stresnim uvjetima prelijevanja utjecaja karakteristika rada na obiteljske procese i obrnuto žrtva iskazuje složen niz simptoma koji ju onemogućuju u vršenju njenih brojnih životnih uloga, u prvom redu roditeljskih i partnerskih, pa je stoga jasno da tada silno trpe i djeca i partner/supružnik žrtve, odnosno cijela obitelj kao posredna žrtva mobbinga. Želja nam je radom između ostalog skrenuti pažnju na činjenicu da postojeći programi vezani za problem zlostavljanja na radnom mjestu usmjeravaju najveći dio svojih aktivnosti na samu žrtvu mobbinga, te da ne postoji organizirana psihosocijalna podrška obitelji žrtve. Mišljenja smo da posebnu pozornost treba usmjeriti na djecu žrtve koja trpe posljedice mobbinga posredno preko roditelja, koji uslijed izloženosti zlostavljanju/stresu na radnom mjestu nije u mogućnosti dati od sebe kao roditelja sve što je njegovom djetetu svakodnevno potrebno, posebno uzmemo li u obzir da su mnoge žrtve mobbinga u situaciji da moraju otići i na bolničko liječenje zbog brojnih posljedica izloženosti stresu na radnom mjestu. U radu se vodeći računa o prelijevanju utjecaja karakteristika rada na obiteljske procese i obrnuto, predlažu preventivne mjere za suzbijanje mogućih negativnih psiholoških i društvenih posljedica mobbinga na obitelj, povezanih s gospodarskim, kulturnim i drugih činitelja koji mogu djelovalovati poticajno ili obeshrabrujuće na obitelj.

psihosocijalna podrška; žrtve mobbinga; obitelj

nije evidentirano