hrvatski

Značajke transportnog povezivanja Podunavlja i Jadrana

Tranzitno značenje Hrvatske definiraju dva važna transeuropska prometna pravca. Jedan, longitudinalni, povezuje zapadnu i srednju Europu s njezinim jugoistokom i Bliskim istokom, a drugi, transverzalni, povezuje Baltičko more preko srednjeg Podunavlja s Jadranskim morem. Ova dva transeuropska prometna pravca stvaraju osnovne preduvjete za prometnu valorizaciju Hrvatske, kojoj uvelike doprinose i gospodarske i turističke značajke njezinih regija (jadranskih, panonskih) zbog emitivnih i receotivnih njihovih mogućnosti. Prirodni pravci prijelaza prometnih koridora između srednje-podunavskog panonskog te jadranskog prostora usmjereni su prema Kvarnerskom zaljevu, te srednjem i južnom Jadranu. Oni omogućuju najlakše i najkraće povezivanje srednjoeuropskog prostora s Jadranskim morem i otvaranje jadranskih prostora prema Europi. Iznimna je važnost prometa na cijelom prostoru Podunavlje-Jadran, zbog iskorištavanja gospodarskih potencijala kao i poticanja razvitka svih regija toga područja povijesno orijentiranog prema Jadranu. Poboljšanje veze prometnih tokova Podunavlje-Jadran moguće je: izgradnjom željezničkog i cestovnog podsustava koji opslužuju gravitacijsko zaleđe, tj. izgradnjom i rekonstrukcijom željezničke magistrale Zagreb-Rijeka prema suvremenim istraživačkim rješenjima, izgradnjom kanala „Dunav-Sava“ od Vukovara do Šamca, te reguliranjem plovnog puta rijeke Save i dovođenjem istog u rang međunarodne IV klase plovnosti, kao i izgradnjom suvremenog riječnog pristaništa na rijeci Savi u Rugvici na domak Zagreba. Nužnost izgradnje Višenamjenskog kanala "Dunav-Sava" od Vukovara do Šamca, vezana je za nedavno pušteni kanal Rajna-Majna-Dunav, koji će privući dio robnih supstrata iz austrijskih i drugih dunavskih luka, a naše neuključivanje može rezultirati vrlo negativnim reperkusijama kroz gubitak značajnih robnih supstrata koji prirodno gravitiraju na Jadransko more, a što bi imalo za posljedicu gubljenje gospodarske baze za integralni i multimodalni transport. Realizacija postavki osposobljavanja rijeke Save za plovidbu i izgradnja kanala „Dunav-Sava“, a u kombinaciji s izgradnjom savskog pristaništa u Rugvici te rekonstrukcijom riječke luke i osnivanjem kontejnerskog sustava Rijeka-Zagreb, postigle bi se značajne implikacije na međunarodne tranzitne prometne tokove. Uz plovnu magistralu Europe bio bi to najpovoljniji kombinirani put od Jadrana do zemalja srednje Europe, a u suprotnom smjeru do zemalja Sredozemnog mora, Bliskog i Dalekog istoka. S obzirom na kompleksnost tematike, osnovni je cilj koji se postavlja: znanstveno-stručna analiza, obrada i argumentiranje bitnih obilježja osnovnih modaliteta suvremenog transporta na riječkom prometnom pravcu (željeznica, cesta i unutarnji plovni putovi), njihovih kombiniranih i komplementarnih rješenja, te uzajamna tehničko-tehnološka interakcija s ciljem povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene.

gravitacijsko područje; riječko transportno čvorište; zagrebačko čvorište; višenamjenski kanal „Dunav-Sava“

nije evidentirano