Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 433292

Ranokršćanska crkvena organizacija na hercegovačkim prostorima


Škegro, Ante
Ranokršćanska crkvena organizacija na hercegovačkim prostorima // Knjižica sažetaka: Međunarodni znanstveni skup / International Conference Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History / Matković, Stjepan (ur.).
Zagreb: Hrvatski institut za povijest Zagreb, 2009. str. 28-28 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)


Naslov
Ranokršćanska crkvena organizacija na hercegovačkim prostorima
(Early Christian Organization on the Hercegowinian Territory)

Autori
Škegro, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjižica sažetaka: Međunarodni znanstveni skup / International Conference Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History / Matković, Stjepan - Zagreb : Hrvatski institut za povijest Zagreb, 2009, 28-28

Skup
Međunarodni znanstveni skup / International Conference Hum i Hercegovina kroz povijest / Hum and Herzegovina through History

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 05-06.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Rano kršćanstvo; Crkva u srednjem vijeku; Hercegovina; crkvena organizacija
(Early Christianity; Church in the Middle Ages; Hercegowina; Church Organization)

Sažetak
Rano se kršćanstvo na hercegovačkim prostorima, ako je suditi po više nego skromnim podacima iz narativnih vrela te oskudnim materijalnim nalazima, ukorijenilo još u pretkonstantinovsko doba. Kao i drugdje po rimskoj Dalmaciji, širilo se iz vodećih istočnojadranskih središta Salone, Narone i Epidaura. U unutrašnjost se, uzimajući u obzir tragove ranokršćanskih objekata, širilo prvenstveno duž magistralnih komunikacija na kojima su se i razvila vodeća ranokršćanska središta. Ako je suditi po rezultatima dosadašnjih istraživanja hercegovački su prostori najprije bili podređeni jurisdikciji salonitanskog biskupa. Negdje tijekom druge polovice 4. st. utemeljena je Naronitanska biskupija koja je do 533. g., kad je utemeljena Sarsenterska dijeceza, obuhvaćala glavninu hercegovačkih prostora. Pod jurisdikcijom sarsenterskog biskupa prilikom osnutka njegove biskupije, bili su stolačko, dabarsko, nevesinjsko te stonsko područje (Pelješac). Jugoistočni prostori Hercegovine bili su u nadležnosti epitaurskog biskupa. Tijekom turbulentnih vremena slavensko-hrvatske doseobe sva su se spomenuta ranokršćanska središta ugasla. Ako je suditi po sakralnim objektima, prvenstveno crkvama, pojedini ranokršćanski segmenti nastavili su živjeti i u narednom vremenu. Iz njih su se razvile potonja Stonsko-zahumska te Ragusijska, odnosno, Dubrovačka biskupija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Ante Škegro, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)