Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 433225

Naronitanska biskupija (Ecclesia Naronitana)


Škegro, Ante
Naronitanska biskupija (Ecclesia Naronitana) // Hercegovina. Godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe, 23 (2009), 7-34 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Naronitanska biskupija (Ecclesia Naronitana)
(The Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana))

Autori
Škegro, Ante

Izvornik
Hercegovina. Godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe (0351-4552) 23 (2009); 7-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rimska provincija Dalmacija; rano kršćanstvo; Naronitanska biskupija (Ecclesia Naronitana)
(The Roman Province of Dalmatia; Early Christianity; The Diocese of Narona (Ecclesia Naronitana))

Sažetak
Naronitanska kršćanska općina, odnosno dijeceza (Ecclesia Naronitana), najzaslužnija je za kristijanizaciju pučanstva dubljeg zaleđa središnjeg dijela istočnog Jadrana. Vjerovjesnici su joj kršćanstvo tim prostorima pronosili od najstarijih vremena, prvenstveno komunikacijama koje su Naronu povezivale sa Salonom, odnosno dolinama Neretve i njezinih pritoka Trebižata i Bregave. I sv. Venancij, koji je između 257. i 260. svoj život položio negdje među Delmatima (inter Dalmatas), na svoje je misionarske pohode kretao s naronitanskog područja. Naronitanska biskupija je utemeljena prije spomena njezinog jedinog poznatog biskupa Marcela (Marcellus episcopus Ecclesiae Naronitanae). Ranokršćanske bazilike iz dubljeg zaleđa Narone građene su i dekorirane po uzoru na njezine crkve. Sudeći i po tome opravdano je pretpostaviti da su pod jurisdikcijom naronitanskog biskupa bili prostori koji gravitiraju Naroni odnosno neretvanskom bazenu. Otoci Mljet, Korčula i Lastovo, poluotok Pelješac te Makarsko primorje bili su u sastavu Epidaurske (Ecclesia Epitauritana) i Salonitanske (Ecclesia Salonitana) a od 533. g. i Mukurske biskupije (Ecclesia Muccuritana). Vrhovnu crkvenu vlast u Dalmaciji, barem od 6. st., imao je salonitanski (nad)biskup. Sakralni objekti, prvenstveno crkve, iz dubljeg naronitanskog zaleđa koji su se u izvornoj funkciji održali i tijekom srednjeg vijeka svjedoče o neugaslosti pojedinih segmenata naronitanskog kršćanstva i poslije propasti Narone.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Članak objavljen i na engleskom jeziku



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Ante Škegro, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ante Škegro, (206940)