hrvatski

Kolebanja leksičkoga naglaska imenica i-vrste

Imenice na -ost najbrojnije su unutar i-vrste i svrstavamo ih u nepromjenljivi naglasni tip – onaj koji ima stalan naglasak i podudara se s naglaskom pridjeva od kojih su gotovo sve tvorene. Zanaglasna dužina u sufiksu ostvaruje se u nominativu (i akuzativu) jednine i naglasno je predvidljiva pa se ne smatra tipološkom značajkom, s time da se u govoru sve više gubi. Naglasna su kolebanja česta u trosložnih i četverosložnih imenica na -ost, i to između čelnoga naglaska ili dugouzlaznoga pred sufiksom. U jezičnoj se uporabi uočava tendencija pomicanja naglaska prema početku riječi pa se stoga u ovome radu utvrđuju razlozi metatonije i utjecaj jezične uporabe na suvremene priručnike hrvatskoga jezika. S druge pak strane normativni priručnici hrvatskoga jezika još uvijek bilježe dvostruki paradigmatski naglasak (naglasak L jd., GDLI mn.) tih imenica te se istražuje živi li što od tih preinaka u govoru, jer je u jezičnoj uporabi snažna tendencija pojednostavnjivanja dokidanjem naglasnih preinaka u paradigmi. Otuda je cilj ovoga rada bio istražiti koliki je opseg kolebanja u naglasku imenica i-vrste u normativnim priručnicima, a koliki je u uporabi te utvrditi normativni status dvostrukih naglasnih likova. *** The nouns with suffix -ost in Croatian language are in the feminine gender with zero (morpheme) ending and typologically they qualify as the invariable type because they have constant accent in the paradigm and the accent of these nouns mostly corresponds with their adjectival stem. Postaccentual lenght in sufixs appears only in nominative (and accusative) singular and it is predictable so it is not a typological mark. The accentual variations are very frequent in trisyllabic and quadrisyllabic nouns, between the initial accent and the long rising accent before the suffix. In the language usage there is a tendency of shifting accents to the initial syllable, hence in this paper the author identifies the reasons for the metatony and the impact of the language usage on normative books of the Croatian language. At the same time, the normative books of Croatian still mark the double paradigmatic accent (accent of locative singular and genitive, dative, locative and instrumental plural) of these nouns. The author analyses that variation in usage because the simplification of the system by canceling accentual variations in the paradigm is very lively in the language usage. The aim of this paper was to investigate the volume of accentual variations of these nouns within the normative books and language usage and also to find the normative position of these double accentual variants.

dubleta; i-vrsta; leksički naglasak; nepromjenljivi naglasni tip; standardno naglašivanje; sufiks -ost

nije evidentirano