hrvatski

Sadržaj hranjivih tvari i profil masnih kiselina u mesu dunavskog, ribnjačkog i intenzivno uzgajanog šarana

U istraživanju je uspoređivan sadržaj vode, sirovog proteina, pepela i sirove masti te profil masnih kiselina u mesu šarana uzgajanog u intenzivnim uvjetima (kvezi), poluintenzivnom uzgoju u ribnjacima i dunavskog šarana. Istraživanja su provedena na jedinkama iste starosne kategorije. Uzorci mesa za analize uzeti su s prednjeg, srednjega i stražnjega dijela tijela, a zatim homogenizirani. Sadržaj vode u mesu određivan je sušenjem uzoraka na 105°C do konstantne mase. Količina sirovog proteina određena je metodom prema Kjeldahalu uz korekcijski faktor 6, 25. Sadržaj pepela utvrđen je spaljivanjem uzorka u mufolnoj peći na temp. od 550 do 600°C, a masti metodom po Soxhletu. Ekstrakcija masti obavljena je prema Fochu et. al. (1957). Kromatografska separacija masnih kiselina obavljena je plinskom kromatografijom s ionizirajućim detektorom. Statističa obrada podataka obavljena je kompjutorskim programom Statistica for Windows 2005, version 7.1. Količina bjelančevina u mesu istraživanih riba varirala je od 16, 54 do 16, 79%, a sadržaj pepela od 1, 12 do 1, 18%. U pogledu količine pepela i bjelančevina između istrživanih jedinki šarana nisu utvrđene statistički značajne razlike. Najveća količina masti utvrđena je u mesu šarana, a bila je 19, 8%. Statističi značajno niža količina masti utvrđena je u mesu dunavskog šarana (3, 54%) i šarana uzgajanog u kavezima 5, 46%. Koncentracija zsićenih masnih kiselina vrirala je od 24, 98% u mesu dunavskog šarana do 31, 82% u mesu ribnjačkog šarana. Najpovoljniji omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina utvrđen je u mesu dunavskog šarana.

Šaran (Cyprinus carpio; hranidba; kemijski sastav mesa; masne kiseline

nije evidentirano