Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 43173

Prilagodba normi za inženjerskogeološko kartiranje u GIS-u


Mihalić, Snježana
Prilagodba normi za inženjerskogeološko kartiranje u GIS-u 2000., doktorska disertacija, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb


Naslov
Prilagodba normi za inženjerskogeološko kartiranje u GIS-u
(Adjustment of Standards for Engineering Geological Mapping Using GIS)

Autori
Mihalić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.12

Godina
2000

Stranica
215

Mentor
Jurak, Vladimir ; Ribičić, Mihael

Ključne riječi
Inženjerskogeološka karta; inženjerskogeološka baza podataka; model podataka; geološki informacijski sustav; norme; GIS
(Engineering Geological Map; Engineering Geological Data Base; Data Model; Geological Information System; Standards; GIS)

Sažetak
Inženjerskogeološka karta svaka je karta koja predočava međusobni utjecaj geološkog okoliša i inženjerske situacije, napravljena u svrhu rješavanja inženjerskih problema ili problema vezanih za okoliš, na bilo kojoj razini prostornog planiranja, projektiranja, građenja ili održavanja građevina. Trendovi razvoja digitalne kartografije i prostornih baza podataka (geografskih informacijskih sustava � GIS-a) nametnuli su potrebu transformacije inženjerskogeoloških karata u inženjerskogeološku kartografsku bazu podataka, koja je digitalna arhiva inženjerskogeoloških karata. Svrha disertacije je uspostavljanje osnova za inženjerskogeološku bazu podataka koja će omogućiti izradu digitalnih inženjerskogeoloških karata prema jedinstvenoj metodologiji u skladu s preporukama Komisije za inženjerskogeološke karte Međunarodnog društva za inženjersku geologiju (IAEG Komisije). Stoga su postavljeni sljedeći ciljevi: (1) definiranje metodologije izrade digitalnih inženjerskogeoloških karata ; (2) definiranje podataka relevantnih za inženjerskogeološko kartiranje, koje je potrebno pohraniti u inženjerskogeološku bazu podataka ; (3) definiranje sadržaja i strukture inženjerskogeološke kartografske baze podataka. U radu se pod inženjerskogeološkom bazom podataka podrazumijeva nacionalna arhivska GIS baza podataka, u kojoj su pohranjene sve inženjerskogeološke karte i podaci, interpretacijom kojih karte nastaju. Rješenja svakog pojedinog zadatka moraju biti u skladu s relevantnim normama ili preporukama, jer je normiranje podataka važno za uspostavljanje informacijskih sustava. Metodološki pristup izradi inženjerskogeoloških karata opisan je u poglavljima drugog dijela. Polazište za istraživanje su Upute za inženjerskogeološko kartiranje koje je načinila IAEG Komisija. Principi, definicije i klasifikacije inženjerskogeoloških karata iz Uputa dani su poglavlju 1. Trendovi razvoja inženjerskogeološkog kartiranja, koji se odnose na računalnu tehniku izrade karata, funkciju i uporabu karata, opisani su u poglavlju 2. Primjenom osnovnog principa inženjerskogeološkog kartiranja u okviru GIS tehnologije definirana je metodologija izrade inženjerskogeoloških karata iz kartografske baze podataka (poglavlje 3). Interpretacija inženjerskogeoloških tipova, kao inženjerskogeoloških kartografskih jedinica najvišeg stupnja homogenosti, sastoji se od kreiranja i preklapanja tri tematska sloja u GIS-u na kojima su izdvojene: jedinice homogene litologije, strukture i trošnosti. GIS sloj s podacima o fizičko-mehaničkim svojstvima stijena/tala također treba biti zaseban sloj. Preklapanjem ovog sloja sa slojem na kojemu su izdvojeni inženjerskogeološki tipovi, moguće im je dodijeliti raspone reprezentativnih vrijednosti. Postupak kreiranja ostalih inženjerskogeoloških kartografskih jedinica (litoloških tipova, litoloških kompleksa i litoloških grupa) svodi se na poopćvanje jedinica inženjerskogeoloških tipova. Podaci koje je potrebno pohraniti u inženjerskogeološkoj bazi podataka obrađeni se u poglavljima trećeg dijela. Njihov izbor je u skladu s načinom definiranja inženjerskogeoloških kartografskih jedinica, a načinjen je prema preporukama za opis i klasifikaciju značajki stijena/tala za inženjerskogeološko kartiranje, koje je načinila ista Komisija. Značajke stijena/tala obrađene su, prema redoslijedu njihova opisivanja: osnovni naziv stijene/tla (poglavlje 4), opis materijala stijene/tla (poglavlje 5) i opis mase stijene/tla (poglavlje 6). Za svaku značajku dana je odgovarajuća klasifikacija. Nizom pojedinačnih klasifikacija definirana je terminologija za kvalitativan/kvantitativan opis značajki materijala i mase stijena/tala u bazi podataka. Sistematizacijom podataka dobiven je uvid u neophodne diferencijacije podataka, ovisno o tipu podatka, veličinskom području promatranja i preciznosti odredbe. Specifična grupiranja podataka važne su smjernice za organizaciju podataka o značajkama materijala i mase stijena/tala u inženjerskogeološkoj bazi podataka, što je prodiskutirano u poglavlju 7. Sadržaj i struktura inženjerskogeološke kartografske baze podataka definirani su u obliku relacijskog modela podataka. Poglavlja u četvrtom dijelu organizirana su kronološkim slijedom postupaka izrade modela podataka. U poglavlju o GIS-u (poglavlje 8) dani su osnovni pojmovi vezani za GIS i baze podataka, kako bi se utvrdile faze razvoja GIS baza podataka. Poglavlje o modelu podataka (poglavlje 9) sadrži analizu potreba, osnove modela podataka i relacijski model. Potrebe koje treba zadovoljiti inženjerskogeološka kartografska baza podataka proizišle su metodologije izrade karata i načina opisivanja i interpretacije inženjerskogeoloških jedinica. Osnove modela podataka preuzete su iz najnovije radne verzije standardnog modela podataka geološke kartografske baze podataka, čiji razvoj je u tijeku. Relacijski model podataka inženjerskogeološke kartografske baze podataka predstavlja nadogradnju preuzetih osnova modela u skladu s analizom potreba. Na osnovi načinjenog modela zaključuje se da inženjerskogeološka baza podataka treba biti sastavni dio jedinstvenog geološkog informacijskog sustava u kojemu bi bili arhivirani svi tipovi geoloških karata i geoloških podataka (poglavlje 10). Inženjerskogeološka karta tretira se kao specijalni tip geološke karte, jer ona je prezentacija, iz baze podataka odabranih, prostorno i vremenski definiranih geoloških objekata, grupiranih, simboliziranih i opisanih u skladu sa svrhom izrade karte. Različite inženjerskogeološke interpretacije geoloških objekata u bazi podataka odvajaju se od izravno snimljenih podataka, čime se omogućuju višestruke interpretacije i provjere postojećih hipoteza. Daljnji rad na modelu podataka iziskuje formiranje interdiciplinarnih timova stručnjaka sa zadacima, od kojih se kao najvažniji ističu dva. Uspostavljanje standardizirane stručne terminologije za opis podataka zadatak je eksperata iz geoloških znanosti. Razvoj modela podataka i izrada prototipa baze podataka posao je informatičkih inženjera, uz kontinuiranu suradnju s geolozima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
195018

Ustanove
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Snježana Mihalić Arbanas, (205022)