hrvatski

Podizanje, njega i obnova šuma kao temeljni preduvjeti ekološkog, društvenog i gospodarskog napretka mediterana

Mediteransko područje Republike Hrvatske, sa stajališta šumarstva odnosno proizvodnje drveta i općekorisnih funkcija, veliki je potencijal koji treba privesti šumskoj proizvodnji. Svaki pomak u progresivnoj sukcesiji šumske vegetacije prema nekom od viših uzgojnih oblika uspjeh je s ekološkog, društvenog i gospodarskog stajališta. Za ostvarenje stabilnosti, proizvodnosti i za pokretanje progresivnih sukcesijskih procesa, u mediteranskim je šumama potrebno istraživati i poznavati uzgojne postupke u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima. U radu se iznose načela provedbe uzgojnih postupaka u mediteranskim šumama. Aktivnosti se svode na podizanje šuma na golome kršu (pošumljavanje), njegu i pretvorbu sastojina u viši uzgojni oblik te prirodnu ili umjetnu obnovu zrelih sastojina. Planiranje pošumljavanja obuhvaća slijedeće kriterije: odabir najprikladnijih površina za pošumljavanje, odabir odgovarajućih vrsta drveća za pošumljavanje, određivanje načina pošumljavanja, određivanje razdoblja pošumljavanja, pripremu tla za pošumljavanje, određivanje prostornog rasporeda i međusobnog razmaka biljaka odnosno broja biljaka i količine sjemena po jedinici površine te određivanje postupaka njege podignutih kultura. Postupci njege mediteranskih šuma ovise o sastojinskim oblicima, uzgojnim oblicima, degradacijskim stadijima i osobinama staništa. Najpotrebniji zahvati su čišćenje, proreda i popunjavanje. Obnova sastojina provodi se uvijek s ciljem postupnog povratka autohtone mediteranske vegetacije. Provodi se oplodnim sječama, prirodnim i/ili umjetnim načinom.

mediteranske šume; degradacija šuma; hrast crnika (Quercus ilex); hrast medunac (Quercus pubescens); alepski bor (Pinus halepensis); crni bor (Pinus nigra ssp. dalamtica); pošumljavanje; njega šuma; obnova šuma

nije evidentirano