hrvatski

Kretanje broja Srba u Slavoniji i Hrvata u Vojvodini tijekom dvadesetog stoljeća

Suvremeni demografski razvitak Slavonije i Vojvodine velikim je dijelom uvjetovan neregularnim kretanjem koje je dolazilo do izražaja u međupopisnim razdobljima s ratnim godinama. Ratna događanja prema svom značenju, pogotovo u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, imali su obilježja i etničkog sukoba, pa su posljedice naročito vidljive kroz selektivni ratni mortalitet, prisilne i prinudne migracije i promjene u narodnosnom sastavu pojedinih područja. S druge strane podjednako snažan utjecaj imale su kolonizacije na širem panonskom području provedene nakon Prvog i Drugog svjetskog rata koje su imale i etnički predznak kao odraz odnosa moći različitih političkih i društvenih elita. Mirnodopska razdoblja donosila su i druge oblike mehaničkog, neprisilnog kretanja stanovništva. Poslijeratni razvoj slavonskih i vojvođanskih gradova uz pojačanu industrijalizaciju privlačio je ne samo okolno seosko stanovništvo, već i radnu snagu iz ostalih dijelova bivše države uz promjenu narodnosne strukture. Novije demografsko kretanje Srba u Slavoniji i Hrvata u Vojvodini bilo je determinirano raspadom bivše države uz oružani sukob koji je pratio cijeli proces. Demografske posljedice ratnih i poratnih događanja bile su dominantno vidljive u sferi mehaničkog kretanja (prisilne i prinudne migracije). Popis 2001. u Hrvatskoj, odnosno 2002. u Srbiji evidentirao je apsolutno i relativno smanjenje srpske populacije u Slavoniji, odnosno hrvatske u Vojvodini. Možemo zaključiti da će narušena dobna struktura, bez mehaničkog priljeva stanovništva iz drugih područja, utjecat na daljnje demografsko starenje promatranih populacija, a samim tim i opadanje njihova udjela na pojedinim područjima te daljnje nacionalne homogenizacije dijelova Hrvatske i Srbije.

Srbi; Hrvati; Slavonija; Vojvodina; demografske promjene

nije evidentirano